Život

Jusuf Žiga za Bosnainfo: Nesreće i elementarne nepogode koliko god su nepoželjne i strašne uvijek ljude prizovu pameti

U samo jednoj sekundi u životu sve može da se promijeni i to na način na koji nismo ni svjesni. Nažalost, veliki broj ljudi u protekla dva dana suočio se sa ovom surovom činjenicom.

FOTO: PREPOROD.BA
FOTO: PREPOROD.BA
Jusuf Žiga

Ponedjeljak 6. februar 2023. Turska i Sirija neće nikad zaboraviti, ostat će zapisan u historiji crvenim slovima. U dva razorna zemljotresa koja su  se desila 6. februara pogodila su južni dio Turske i sjeverozapadnu Siriju, a stradao je veliki broj osoba, a broj nažalost nije konačan.

Srušeno je i stotine zgrada, a ispod ruševina je na hiljade zarobljenih ljudi. Traje ogromna akcija spašavanja, ali spasiocima potragu dodatno otežava hladno vrijeme.

Podsjetimo, prvi razorni zemljotres dogodio se po noći u pokrajini Kahranmarasu, a bio je jačine 7,7 stepeni po Rihterovoj skali. Drugi snažan zemljotres jačine 7,6 stepeni zabilježen je tokom dana.

Pročitajte još

Zabilježeno je i desetak slabijih zemljotresa, a svi strepe od novih, pa i mi u Bosni i Hercegovini sa nevjericom posmatramo šta se dešava.

Odjednom smo čini se svi postali svjesni šta nam je važno, a rečenica koju svi izgovaraju kao molitvu je „Ne daj Bože nikome“.

Prof. dr. Jusuf Žiga za portal Bosnainfo prokomentirao je ovu situaciju, paniku koja je opravdano izazvana ali i empatiju koja srećom nije umrla kod ljudi.

„U najkraćem, svaka elementarna nepogoda po prirodi stvari izaziva ne samo strah, nego upravo paniku. Potpuno je prirodna panika, ako vas zadesi zemljotres, ako vas zadesi oluja, orkanski vjetar, požar ili bilo šta drugo. To je prirodno da čovjek u takvoj situaciji osjeća totalnu nesigurnost, dezorjentaciju, neizvjesnost, strah i tako dalje.

I takve reakcije su očekivane, sad druga je stvar što u takvim situacijama se ljudi teže snalaze, ponekad jako brzopleto i pogrešno reaguju, jer ako pokušate da neku ruševnu zgradu unutar koje se nalaze ljudi na odgovarajući način da rasčišćavate da uđete unutra ako ne radite to kako je najbolje moguće možete izazvati dodatnu nesreću, da upropastite ono što se ventualno da spasiti.

Tih nekih stvari bi trebali biti svjesni, da se pokuša preduprijediti nešto što je loše da ne ode u novi sunovrat u još gore. S druge strane prije nego se dese ovakve stvari, a to je možda i ključno važnost, barem za nas sociologe da se društvo pripremi da može koliko je god moguće više uspješno odgovoriti i reagirati na ovakve situacije, da imate osposobljene ljude, spasilačke ekipe, ogovarajuću opremu i to je ono što svaka ozbiljna, odgovorna vlast u bilo kom društvu o tome vodi računa i to na neki način učini operativnim za takve prilike u toj zemlji. Tu se mogu sad praviti razlike između zemalja i vlasti, ali i rukovodilaca koji su odgovorni od onih koji su neodgovorni“, ističe Žiga za Bosnainfo.

U cijelom ovom neočekivano haosu i tragediji nešto je i dobro, a to je reakcija ljudi, osjećaj da pomognu drugima. Humanitarnu pomoć su poslali već brojne zemlje iz svijeta, a svoju pomoć ponudila je i Bosna i Hercegovina.

Kako je udruženje Pomozi.ba objavilo građani su pokazali svoju solidarnost i za manje od 24 sata donirali oko 500.000 KM koji će se uskoro poslati Turskoj i Siriji.

„Te sve nesreće i elementarne nepogode koliko god su same po sebi nepoželjne i strašne one uvijek pa makar na nekom kratkoročnom smislu ljude prizovu pameti da bi trebali voditi računa o nečemu o čemu nisu do tada vodili računa.  Malo ih osvijeste koliko toliko i prizovu potrebu neke empatije da se treba onome ko je unesrećen priteći u pomoć, jer i sam možeš doći u takvu situaciju, pa šta onda! Eto to je ono što u ovakvim teškim situacijama je i dobro, ako se ovdje uopšte može govoriti o ičemu što je dobro“, kazao je profesor Žiga za Bosnainfo.

Prihvati notifikacije