Sa sličnim problemom se suočavaju i pojedini dijelovi Turkiye gdje se jezero Ladik sve više smanjuje upravo zbog visokih temperatura i nastale suše u provinciji Samsun na obali Crnog mora.
Reporterska ekipa agencije Anadolu napravila je snimak koji jasno pokazuje koliko se smanjilo jezero Ladik.
Mnogi dijelovi jezera su potpuno ostali bez vode i sada se na tim mjestima može vidjeti trava i rastinje koja sve više služi kao ispaša za lokalnu stoka koja se kreće na području koje je nekada bilo pod vodom.
Prema nekim istraživanjima, jezero Ladik je nekada obilovalo ribom, a njegove obale su pružale odlične pašnjake.
Južna obala jezera Ladik bila je epicentar zemljotresa jačine 7,8 do 8 stepeni u sjevernoj Anadoliji 1668. godine, što je najsnažniji potres zabilježen u Turkiye.
Jezero je nekada obuhvatalo površinu od 870 hektara i bilo je poznato i po plutajućim otočićima. Okruženo je pogledom na planine i šumu. Ribarska industrija i ribolovni turizam u okrugu uveliko utječu na život u ovom kraju zbog postojanja ribljih vrsta kao što su štuka, smuđ, šumska riba, šaran i crvendać. Dom je također mnogim vrstama ptica.
Na ovom mjestu ranije su se ljudi bavili i sportskim aktivnostima poput skijanja na vodi, surfanja i utrka jedrilica. Uz ove karakteristike, jezero je služilo i turizmu cijelog okruga.
Jezero Ladik je tektonsko jezero nastalo punjenjem vodom iz jame nastale tektonskim kretanjima, ali je činjenica da je posljednjih godina sve manje vode u ovom jezeru.