Radi se o fiktivnoj biografiji Umihane Čuvidine, znamenite i prve bošnjačke i bosanskohercegovačke pjesnikinje. U ovoj noveli ili kratkom romanu, književnica veze dinamičnu priču kroz burno vrijeme ratovai tragične ljubavi Umihane i njenog vjerenika Muje Čamdžića u Otomansko doba s početka 19. stoljeća i to u gradu Sarajevu, baš u vrijeme Prvog srpskog ustanka.
-Sa veoma malo artefakata pisane ostavštine, skoro nikakve biografije, tek naznake da je pjesnikinja Umihana postojala, živjela i pjevala u Sarajevu, nekoliko lirsko-epskih pjesama koje neki i danas osporavaju, Jasmina je kao vrsni pripovjedač upotrijebila imaginaciju i svojom spisateljskom maštom stvorila jednu biografiju koja će zasigurno biti vrijedno polazište za daljnja istraživanja ne samo ove zaboravljene i prve pjesnikinje nego i mnogih koji su stvarali a ostali zagubljeni u vremenu na našim prostorima, napisao je sarajevski književnik Sejad Durak o ovom djelu.
-Prije ove, Udruženje Viteški ambijentalni teatar i Hrvatsko književno društvo-ogranak Zadar, izdali su moju knjigu kratkih priča “Kroz klisure”, kaže Jasmina Hanjalić. Međutim, zbog pandemije ona, iako kvalitetom zaslužuje, nije značajnije prezentovana čitaocima. Za razliku od mojih ranijih djela, u njoj donosim priče koje su na granici života i smrti, takozvane teške priče koje progovaraju o okrutnosti ljudskog postojanja.
-Kroz svoju knjigu priča Jasmina Hanjalić pripoveda o običnim ljudima, nerijetko sa društvene margine, te o njihovim malim životima koji su teški sami po sebi, o knjizi “Kroz klisure” napisala je Ana Stjelja, književnica iz Beograda. U ovim pričama nema heroja niti heroina, već likova iz realnog života koji su pod teretom nekog velikog životnog problema. To su oni ljudi koje nerijetko želimo da zaobiđemo ili se trudimo da ih ne vidimo, dok oni egzistiraju, upravo tu pored nas, i biju životne bitke, koje nisu nimalo lake za poimanje. Sama autorka ima razumijevanja za ovakvu vrstu ljudi jer je kao doktor urgentne medicine, nerijetko, imala prilike da dođe u kontakt sa njihovim teškim životnim pričama, a to je iskustvo uspešno pretočila u ovu knjigu.
-Crpeći nesumnjivo iz svoje bogate ljekarske prakse, ali još više iz sposobnosti da posmatra i razumije život oko sebe, Jasmina Hanjalić isprepliće prošlost sa sadašnjošću koja nosi breme te prošlosti i progovara o onome o čemu se obično ćuti, o ovoj knjizi, napisala je kanadska književnica Jasna Furtinger. Četrnaest kratkih priča ove zbirke suočiće nas s mučnim stranama ljudskog postojanja: od preljube,neiskorištenih mogućnosti, napuštenosti, preko emocionalnog zlostavljanja, incesta, silovanja, sve do apsurdnih i pogubnih a tvrdokornih tradicija, ubistava i umiranja-jednom riječju, s ljudskim dramama igranim na pozornici svakodnevnog života.
Je li pisanje jedini posao kojim se baviš?
-Ne. Pred kraj srednje škole nađoh se u dilemi: književnost, koju sam zavoljela od djetnjsva ili medicina? Već dvije porodične generacije doktora prije mene; Dr.Mehmed Hodžo, dedo i Dr. Sabahudin Hodžić, amidža; su, vjerovatno, probudili u meni ljubav ka pomaganju ljudima. Mislila sam da mogu ljude spasiti od smrti. Pomažem i spašavam koliko mogu radeći kao specijlista urgentne medicne u Hitnoj pomoći u Sarajevu. Volim svoj teški posao. Tu crpim i dosta inspiracije za književno stvaranje upoznavajući ljude u najtežim životnim situacijama.
Autori i izdavači?
-Knjiga, ovdje u Bosni Hercegovini, kao roba, nije više atraktivna, odnosno, jeste samo ponekad. To ponekad može biti u književnom smislu manje vrijedna knjiga, pa su izdavači primorani štampati ono što se prodaje, makar to bila knjiga nekog fudbalera, starlete i slično. Ima izuzetaka. Dakle, na Sajmovima knjiga će te teško naći Vislvu Šimborsku, nobelovku, ali će te naći more bestselera upitne knjižvne vrijednosti. Poezija je tu u najgorem položaju, jer nju baš rijetko ko kupuje, pa je i malo izdavača izdaje, osim ako nije samofinansirajuća.
Inače, Jasmina Hanjalić, doktorica koja, uz svoj osnovni posao, vrlo uspješno plovi i književnim vodama, rođena je u Pećkoj ravnici. Tamo se zadojila pogledom u nepogled. I danas je oduševljava to odsustvo granica i neizvjesnost daljine. Odrasla je u Sarajevu, gdje je završila osnovnu školu, gimnaziju i medicinski fakultet. Pjesme i priče objavljivala je u književnim časopisima, zbornicima i antologijama u regionu i šire.
Pored toga što piše poeziju i prozu, uređuje svoj blog “Književni kutak”, učestvuje na domaćim i inostranim književnim festivalima. Dobitnik je književne nagradu “Dr. Eso Sadiković” za kratku priču 2019. godine u Prijedoru. Osvojila je drugo mjesto u kategoriji poezija na Festivalu kratke književne forme “Zaton 2023.” u Crnoj Gori. Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine.
Pored književnog djelovanja vrijedno radi kao specijalista urgentne medicine te tako obavlja svoj posao na prvoj liniji i pomaže bolesnicima. U kardiomobilu i na terenu. Pored djela “Prsten i jabuka”, iza nje su knjige priča „Skamenjeni“, „Priče u bijelom“ i “Kroz klisure”, knjige poezije „Sve u jednom jedno u svemu“ i „Otpusti noja i druge ptice“…