Izložba je organizovana u saradnji sa profesorom Asimom Đelilovićem, nosiocem projekta Muzej u egzilu. Moje istraživanje odnosi se na moj lični interes kao pedagoga i kreativca dizajn vizualnih sredstava u društvenom i kulturnom kontekstu. U savremenim društvima nekomercijalni društveni plakat predstavlja jednu od najuspješnijih vizuelnih metoda podizanja svijesti ljudi o važnim društvenim temama: zaštiti ljudskih prava, pružanje pomoći; zaštita okoliša i druga brojna pitanja od regionalnog, nacionalnog i međunarodnog značaja – poručio je Kostović.
Za razliku od komercijalnih plakata, socijalni posteri imaju puno važniju ulogu, osmišljeni su kako bi skrenuli pažnju gledalaca na važne probleme koji postoje u društvu i naveli ga na razmišljanje o rješavanju takvih problema.
Kostović napominje da je njegova društvena odgovornost kao grafičkog dizajnera usmjerena ka tome da treba stvoriti vizualna sredstva za rješavanje ovih problema, potaknuti društvo da ih riješi i predložiti načine za to. Svijest dizajnera postaje svijest društva kada poprimi fizički oblik koji prenosi poruku gledaocu. Obim svojih interesa sam proširio provodeći teorijska istraživanja u oblasti savremenog grafičkog dizajna s naglaskom na društvenim i političkim plakatima, kao i dizajnom plakata za kulturna događanja. Sva ova istraživanja bila su plodna u mnogim aspektima i donijela su rezultate koji su postali vidljivi – rekao je.
Čedomir Kostović je rođen u Sarajevu 1952. godine. Diplomirao je i magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, gdje je predavao grafički dizajn do 1991. godine. Nakon toga proveo je godinu dana kao gostujući profesor na Old Dominion University in Norfolk-Virginia. Od 1992. godine profesor je grafičkog dizajna i ilustracije na Odsjeku za umjetnost i dizajn na Univerzitetu države Missouri.
Prema Kostoviću “dizajn je korištenje vizuelnih komunikacija usmjerenih ka poželjenom ljudskom djelovanju. Dizajneri moraju razmišljati dalje od umjetničkog izražavanja kako bi razumjeli kako se boja, tipografija, slike i drugi sadržaji mogu iskoristiti za stvaranje dizajnerskog rješenja.”
To je uvjerenje ključno za njegov rad i rad sa studentima – da se dizajn odnosi na korištenje vizualne komunikacije za traženje željenog ljudskog ponašanja. Također je važno da dizajneri ovu moć koriste odgovorno i za dobrobit društva, što je preuzeo od Mladena Kolobarića, svog profesora na fakultetu i mentora na sarajevskoj Akademiji likovnih umjetnosti.