Kako je rečeno na otvaranju, izložba je zasnovana na 20 autentičnih ispovijesti žena iz različitih dijelova BiH koje su se na različite načine nosile sa izazovima nametnutim ratnim okruženjem i poslijeratnom obnovom zemlje i vodile male, a velike bitke za svoja i prava drugih.
Organizatori izložbe su Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Paramentarne skupštine BiH, Agencija za ravnopravnost spolova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Inicijativa „Mir sa ženskim licem“ i Forum Civilna mirovna služba (forumZFD).
Članica Inicijative „Mir sa ženskim licem“ Dragana Petrić je kazala da je ova izložba rezultat saradnje i nastojanja ženskog mirovnog pokreta “Mir sa ženskim licem” i Foruma Civilna mirovna služba (forumZFD), a uz stručnu pomoć Historijskog muzeja BiH, da u procese suočavanja s prošlošću uključi žensku perspektivu i predstave žensku stranu priče o preživljavanju i prevazilaženju posljedica rata.
13 nevladinih organizacija
Podsjetila je da je izložba svoje prvo predstavljanje imala u Historijskom muzeju BiH 8. marta 2019. godine. Nakon toga je prikazana u još 11 gradova u BiH, regionu i Evropi, a danas je ponovno u Sarajevu.
Sekretarka Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Nina Mišković je kazala da izložba ovog simboličnog i tako nježnog naziva “Mir sa ženskim licem” simbolizira višegodišnje nastojanje aktivistkinja ženskih organizacija, kako vladinih tako i nevladinih, da prevaziđu fizičke i simboličke barijere koje su prouzrokovane i nastale sukobima iz 90-tih godina na našim prostorima, te da grade demokratsko i rodno osjetljivo društvo, osviješteno i pravedno, u kome žene aktivno učestvuju u izgradnji mira.
Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović – Hadžiabdić je izrazila zadovoljstvo da su uspjeli ovu izložbu, zajedno sa 13 nevladinih organizacija, “dovesti” u parlament.
Po njenim riječima, bilo bi dobro da ovo bude stalna postavka u Parlamentu BiH.
– Ovdje je puno poznatih žena s kojima sam imala čast i zadovoljstvo raditi. Ponosna sam na saradnju Agencije za ravnopravnost spolova BiH sa nevladinim sektorom – kazala je Filipović – Hadžiabdić.
Jedan od recenzenata izložbe Srđan Puhalo je kazao da su ovo priče o ženama koje je sistem zaboravio, koje je sistem ostavio da se same bore za sebe, svoje porodice, svoje sudbine.
– Ovo je izložba o ženama koje su osjetile sve strahote ovoga rata, ovo je izložba o ženama koje su uzele stvar u svoje ruke poslije rata i pravile nevjerovatne stvari. Išle su da se izbore za svoje sudbine, za svoje porodice, za svoja prava. Zato je ova izložba veoma važna, jer ona prikazuje rat onakvim kakav on ustvari jeste, a to znači puno bola, puno suza, puno krvi, puno odricanja, puno neimaštine… – kazao je Puhalo.
Ali, dodao je on, one su na kraju ispale pobjednici. Kaže da sve ove priče pokazuju da žene mogu da pobijede u toj bici, samo im treba dati podršku, treba im dati šansu.
Prisutnima su se obratile i Seida Karabašić i Smilja Mitrović čije su se životne priče našle u postavci ove izložbe.
Seida Karabašić, osnivačica Udruženja Prijedorčanki “Izvor”, je kazala da 27 godina radi u nevladinom sektoru, dodajući da je njen motiv bio povratak kući, povratak u Prijedor i pronalazak oca koji je ubijen 1992. godine i za kojeg nije znala istinu, kao i pronalazak 3.176 nestalih i ubijenih Prijedorčana kojih još uvijek oko 500 nije pronađeno.
– Motiv su bile i moje kolegice, žene, koje nisu mogle i nisu znale kako da se snađu u tom poslijeratnom vremenu, kojima je trebala podrška u svakom pogledu – kazala je Karabašić.
Želi samo istinu
Predsjednica Udruženja porodica nestalih Semberije i Majevice Smilja Mitrović, majka čiji je sin nestao i još uvijek ga nije pronašla, posvećeno radi na unapređenju prava porodica nestalih.
Mitrović je kazala da jedino što joj treba je istina, da pronađe svoga sina.
– Porodice nestalih su prve sjele za isti sto da rješavamo sudbinu nestalih. Prioritetno nam je da pronađemo posmrtne ostatke i da vidimo šta se desilo sa našim nestalim, na koji su način ubijeni, sakriveni… – navela je Mitrović.
Kaže da je, pošto je sve izgubila, odlučila da pomogne i drugim građanima u BiH “da čuvaju svoje porodice, da čuvaju svoju djecu”.
Među zvanicama koje su prisustvovale otvaranju izložbe bio je i visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt, koji je, kako je rečeno, na taj način prepoznao značaj ženskog aktivizma u izgradnji mira i pomirenja u BiH.
Izložba “Mir sa ženskim licem” će biti otvorena do 17. marta 2023. godine.