Iz ove ustanove saopćili su da je njegovo stanje teško.
Prema riječima generalnog direktora UKC-a RS-a Vlade Đajića “pacijent je primljen u veoma zapuštenom zdravstvenom stanju sa elementima teške iscrpljenosti organizma, povišenim upalnim parametrima koji upućuju na sepsu, a na osnovu dijagnostike uočeno je oštećenje jetre”.
Adekvatna terapija
– Pacijent je smješten u Kliniku intenzivne medicine za nehirurške grane UKC-a RS-a, gdje prima adekvatnu terapiju, a u toku je detaljna dijagnostika. Generalni direktor je u stalnom kontaktu sa porodicom pacijenta – navodi se u saopćenju UKC-a RS-a.
Ljekari su dozvolili članovima porodice da ga vide.
Radoslav Brđanin je bivši politički vođa Autonomne regije Krajina (ARK) kojeg je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osudio na 30 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti.
Nakon presude Haškog tribunala Brđanin je kaznu od 2008. godine služio u Danskoj. Nakon toga je prebačen u pritvorsku jedinicu Haškog mehanizma za međunarodne krivične sudove 14. septembra prošle godine.
Pušten je na slobodu prije vremena iz zdravstvenih razloga. Do sada je odslužio 23 godine zatvora.
Pomagao i podržavao mučenja
Brđanin je bio vodeća politička ličnost u tzv. Autonomnoj regiji Krajina (ARK). Bio je na ključnim položajima na općinskom, regionalnom i entitetskom nivou, među ostalim, bio je prvi potpredsjednik tzv. skupštine ARK-a, predsjednik kriznog štaba, a kasnije je bio vršilac dužnosti potpredsjednika Vlade za proizvodnju, ministar za građevinarstvo, saobraćaj i komunalne djelatnosti i vršilac dužnosti potpredsjednika Vlade RS-a.
Brđanin je pomagao i podržavao mučenja koja je počinila Vojska RS-a u sklopu oružanih napada na nesrpske gradove, sela i područja nakon 9. maja 1992. pa sve do kraja decembra 1992.
Ta mučenja su uključivala namjerno nanošenje teškog bola ili patnji civilima Bošnjacima i Hrvatima, nečovječnim postupanjem koje je uključivalo seksualno zlostavljanje, silovanje, brutalno premlaćivanje i druge oblike teškog maltretiranja u policijskim stanicama, kasarnama i privatnim domovima i drugim lokacijama, kao i tokom premještanja osoba i deportacija, navodi se na stranici Haškog suda.
Elektroškovi za zatvorenike
U školi “Petar Kočić” u predgrađu Bosanske Krupe, pod njegovom ingerencijom, bilo je zatočeno barem 50 Bošnjaka. U maloj prostoriji, zatočenicima su davani elektrošokovi. Žice iz automobilskog akumulatora bile su spojene putem spojnica s ručnim i nožnim prstima zatočenika.
Brđanin je pomagao i podržavao Vojsku RS-a u počinjenju krivičnih djela kao što su: ubistvo najmanje tri bošnjačka civila u Hambarinama 23. maja 1992.; ubistvo oko 140 Bošnjaka i Hrvata u Kozarcu i okolnim područjima oko 24. maja 1992.; ubistvo najmanje osam Bošnjaka u kući Mehmeda Sahurića u Kamičanima između 24. i 26. maja 1992.; ubistvo osam Bošnjaka u selu Jaskići 14. juna 1992 i ubistvo najmanje 300 muškaraca Bošnjaka i Hrvata u selu Bišćani 20. jula 1992, piše Faktor.ba.