Kako su naveli iz ambasade na Trećem komitetu Generalne skupštine UN-a za nacrt rezolucije “Borba protiv veličanja nacizma, neonacizma i drugih vrsta praksi koje doprinose eskalaciji savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodne netolerancije“, glasalo je 105 država, protiv su bile 52 zemlje, 15 je bilo suzdržano.
“Posebno je žalosna činjenica da je među protivnicima rezolucije koja je osmišljena da spriječi reviziju historije bila i Bosna i Hercegovina, koja je ranije ne samo podržavala ruski projekat, već je bila i jedan od njegovih koautora,” naveli su iz ruske ambasade.
Također, dodali su da u ovom koraku vide dar na tradicije antifašizma koje su historijski jake na ovom području, što je isključivo prouzrokovano pogrešno shvaćenim vrijednostima i neopravdano izoštrenim osjećajem solidarnosti sa Zapadom u kontekstu ukrajinske krize.
“Svjedoci smo kako se u Ukrajini i preko Ukrajine faktički rehabilituje nacizam. Smatramo da je potpuno neprihvatljivo da se problem neonacizma posmatra kao moneta za potkusurivanje u pokušajima tzv. kolektivnog Zapada da se obračuna sa Rusijom,” zaključili su iz ambasade.
Prilikom glasanja o nacrtu rezolucije predstavnik Velike Britanije kazao je da je rezolucija dio pokušaja Moskve da opravda svoju agresiju na Ukrajinu širenjem laži i iskrivljavanjem historije, a izaslanik SAD-a nazvao je rezoluciju “ciničnim pokušajem” Moskve da unaprijedi svoje geopolitičke ciljeve pozivajući se na holokaust i Drugi svjetski rat.