Ovaj dokument parafiran je 21. novembra u vojnoj bazi Wright-Patterson u blizini grada Dayton, američka savezna država Ohio, a potpisan 14. decembra 1995. godine u Elizejskoj palati u Parizu.
Potpis na dokument stavili su glavni akteri mirovnih pregovora – predsjednici Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, Hrvatske Franjo Tuđman i Srbije Slobodan Milošević.
Daytonskim sporazumom službeno je okončan skoro četverogodišnji rat u Bosni i Hercegovini, a zemlja je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, i dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske.
Godišnjica potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bila je povod da od Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini zatražimo komentar.
Ambasadu smo pitali kako generalno gleda na 27-godišnji period iza nas, koliko se Daytonski mirovni sporazum danas poštuje u Bosni i Hercegovini, kao i u kojoj je mjeri funkcionalan.
“Daytonski mirovni sporazum obezbijedio je Bosni i Hercegovini čvrste i stabilne temelje na kojima se može graditi. U deceniji neposredno nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, BiH je ostvarila veliki napredak. Naprimjer, stvaranje jedinstvenih Oružanih snaga doprinijelo je i još uvijek doprinosi sigurnosti i stabilnosti zemlje.
Druge reforme, kao što je formiranje institucija vladavine prava na državnom nivou, obezbijedile su i još uvijek obezbjeđuju državi institucionalni kapacitet koji joj je potreban za ispunjenje odgovornosti koje ima u vezi sa provedbom međunarodnog i međuentitetskog krivičnog prava, kao i politike koja se odnosi na imigraciju, izbjeglice i azil”, rekli su za Bosnainfo u Uredu za odnose s javnošću Ambasade SAD-a.
U Ambasadi, pak, ističu da je posljednjih godina Bosna i Hercegovina postigla puno manje.
“Uistinu, postoje tekući i nepromišljeni pokušaji da se unazade reforme provođene u prethodnom periodu i osporava Daytonski mirovni sporazum.
Problemi s kojima se BiH danas suočava su odgovornost političkih lidera u zemlji, koji nisu uspjeli obezbijediti BiH niti njenim entitetima funkcionalnu, efikasnu i odgovornu upravu, koji nisu uspjeli promovisati pomirenje i za koje je ostvarenje lične dobiti ispred politika koje donose prosperitet za građane BiH”, navode iz Ambasade.
Naglašavaju i da se sve ovo mora promijeniti ukoliko postoji želja da BiH napreduje.
“Da su politički lideri BiH djelovali na način koji je u skladu s principima navedenim u preambuli daytonskog Ustava, tada bi BiH bilo mnogo lakše upravljati daytonskim sistemom kontrole i ravnoteže (checks and balances).
Kako god, daytonski Ustav nije savršen dokument i BiH će ga morati mijenjati kako bi napredovala na putu ostvarenja svojih euroatlantskih aspiracija, na šta jasno ukazuju presude Evropskog suda za ljudska prava”, kaže se u odgovoru Ambasade SAD-a na upit portala Bosnainfo.
Sjedinjene Američke Države, potcrtavaju iz Ambasade, podržale su u periodu od 2006-2022. godine mnoge napore uložene u ostvarenje ovog cilja.
“Nažalost, ovi napori su propali jer politički lideri nisu pregovarali s dobrim namjerama i u duhu kompromisa. Ova politička dinamika po principu ‘sve ili ništa’ mora se promijeniti da bi svaki novi napor uložen u ustavnu reformu urodio plodom”, zaključili su iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.