Univerzitet u Ekseteru nastoji da upregne rastuće interesovanje za te predmete kursom koji će istražiti istoriju i uticaj vještičarenja i magije širom sveta na društvo i nauku.
Multidisciplinarni stepen, koji počinje u septembru 2024., oslanjat će se na historiju, književnost, filozofiju, arheologiju, sociologiju, psihologiju, dramu i religiju kako bi pokazao ulogu magije na zapadu i istoku.
Profesor Emily Selove, koja vodi kurs, rekla je: „Nedavni porast interesovanja za magiju i okultizam unutar i izvan akademske zajednice leži u srcu najhitnijih pitanja našeg društva. Dekolonizacija, istraživanje alternativnih epistemologija, feminizam i antirasizam su srž ovog programa.”
Ona je rekla da je to preokrenulo tendenciju posljednjih decenija da se “odbaci proučavanje magije i okultizma”, s idejom da “više nije od značaja za ‘moderne ljude'”.
Navodeći rituale kao što je nošenje nakita koji se smatra sretnim ili predstavljanje tačke kontakta s udaljenom osobom ili stvari, dodirivanje drveta ili nebrijanje kako bi se izbjeglo nabacivanje tima na dan utakmice, Selove je rekla „površni pogled na naša vlastita uvjerenja i vjerovanja ljudi oko nas pokazuju [da] je magija dio našeg svakodnevnog života. Odgovornim naučnicima bilo bi dobro da ovo shvate ozbiljno”.
To potvrđuje i rast popularnosti folklora, vještičarenja, tarota i kristala, što je shvaćeno kao reakcija na opadanje organizirane religije. Popis stanovništva iz 2022. godine otkrio je porast broja ljudi koji se identificiraju kao pagani i vikani u Velikoj Britaniji, dok je šamanizam bio najbrže rastuća religija.
Selove je kazala da će magistar magije i okultnih nauka preispitati “pretpostavku da je Zapad mjesto racionalizma i nauke, dok je ostatak svijeta mjesto magije i praznovjerja”, uključujući kako podupire zapadnu kulturu i kako je odnos sa prirodnim svijetom može donijeti nove perspektive klimatskom slomu.
Ona je dodala da postoji “sve veće priznanje” u akademskim krugovima da su tekstovi koji se bave magijom ili okultnim temama “sistematski zanemareni od nauke” u srednjovjekovnoj i ranoj modernoj historiji, književnosti i religiji, kao i historiji nauke i filozofije.
Selove je istakla da je interesovanje za ovaj predmet bilo veliko od njegovog pokretanja, a univerzitet je dobio više od 100 upita.
Kurs će kombinovati tradicionalne zapadne akademske metodologije i više alternativnih pristupa, sa studentima koji će moći da završe svoju disertaciju kroz performans.
Kaže da će studentima opremiti vještine uključujući kreativno razmišljanje, analitičko razmišljanje, radoznalost i cjeloživotno učenje.
Studenti će imati mogućnost da polažu module o zmajevima u zapadnoj književnosti i umjetnosti, legendi o kralju Arturu, paleografiji, islamskoj misli, arheološkoj teoriji i praksi, prikazu žena u srednjem vijeku, knjizi u srednjovjekovnoj i ranoj modernoj Evropi, rod, društvo i kultura u ranoj modernoj Evropi i filozofija psihodelika, piše Guardian.