Kolumne

Ideja o "novom" ne mora biti utopija

Narodni magacIni (NAMA) i Logistički centri ( LC) su nastali u vrijeme bijede i sirotinje. Ideja o stvaranju lanaca snadbjevanja po nižim cijenama prehrambenih proizvoda se javlja u mnogim zemljama koje su daleko bogatije od nas.

FOTO: FACEBOOK / IZUDIN KEŠETOVIĆ
FOTO: FACEBOOK / IZUDIN KEŠETOVIĆ

Sva priča se gubi kada se za korpu” ili ” podmjeru” mora izdvojiti veliki dio dohotka tj. plate i penzije. Mi koji pamtimo 60-te i 70- te godine 20. vijeka dobro znamo da su naša preduzeća bila i “socijalne ustanove”. Bilo je i sindikalnih kupovina zimnice i besplatnih stanova i povoljnih stambenih kredita. Ljetovalo se u radničkim odmaralištima. Zdravstvo i školstvo perfektno i besplatno. Svaki pedalj zemlje obrađen. Robne rezerve obavezne, sve domaće. Rekli bi idila?

U stvari i jeste ako se uzme kakvu smo državu naslijedili . Sve se dizalo iz pepela. Danas sliku kvare brojna auta pred svakom kućom i sela sa neobrađenom zemljom. Domaćinstva bez krave ili ovaca. Mnoge kuće sa spuštenim roletnama na prozorima. Škole bez djece. Ideja da se stvaraju lanci snadbjevanja vlastitim proizvodima mogla bi biti realnost. Socijalisti utopisti iz 18 vijeka su bili uvod za nešto što smo zvali komunizmom u 19 i 20 vijeku. Danas u 21 vijeku to bi mogla biti ideja socijaldemokratije i uređene države. Nama ta ideja nije strana. Čak kada se naši današnji bh lideri proglašavaju “nacionalnim blagom” ili “spasiosima svoje nacije”. U tome svakako ima istine.

Bukvalno je tako jer je kod njih i njihovih jarana svo nacionalno bogatstvo. Zato ideja o “novom” ne mora biti utopija. Ideja da se podigne fabrika peleta u vlasništvu Kantona Sarajevi je realnost. Kažu da to može biti i voda. U Tuzli i Kaknju je to ugalj i struja. U Bijeljini bi to moglo biti meso i mlijeko. I tako diljem BiH od Mostara, Bihaća, Zenice, Travnika, Doboja, Banja Luke , Trebinja, Brčkog. Rekli bi ” da ima logike”. Tada bi se čuvala javna imovina. Državna imovina bi bila državna. Sve dok ne bude “tako” biće “ovako”.

Ovako je, jer država i narod postaju sirotinja/ kokuzluk; sve radi onih koji postaju begovi, sultani i vođe nacije sa bogatstvima koja se mjere milionima i milijardama eura.

Prihvati notifikacije