Politika

Hrvatski Schengen vraća migrantsku krizu u BiH?

Hrvatska uskoro ulazi u Schengen zonu, a konačnu odluku o tome trebalo bi dati Vijeće za Evropsku uniju i pravosuđe i unutrašnje poslove početkom decembra ove godine.

FOTO: CKFBIH.BA/RINGIER
FOTO: CKFBIH.BA/RINGIER

Hoće li ulazak Hrvatske u područje slobodnog kretanja ljudi i roba unutar kojeg nema granica za putnike, uticati na povećan broj i jači pritisak migranata na granicu između BIH i Hrvatske pogledajte u istrazi sedmice.

Afganistanac Mujeeb je bio u Bihaću i pokušao preći granicu sa Hrvatskom. Nakon bezuspješnog pokušaja vratio se u Sarajevo, a iz Sarajeva ponovo došao u Tuzlu. Mnogo problema je imao sa policijom u Hrvatskoj.

– Hrvastka policija je uzela moj telefon i tukla nas. To je bilo tako nasilno za nas. Bio sam u Bihaću i jednom sam pokušao preći granicu. Imali smo dobre uslove tamo ali  smo htjeli preći granicu. Tukli su nas, uzeli telefone, uzeli su mi sav novac, sve, kaže Mujeeb Rahman-Ahmedi, Afganistan.

Tuzla je od 2018. godine tranzit zona za izbjeglice i migrante. U protekle četiri godine kroz ovaj grad prošlo je desetine hiljada ljudi u pokretu. Volonter koji na autobuskoj stanici u Tuzli godinama dočekuje i ispraća ove ljude tvrdi da su Tuzlaci migrante dočekali sa empatijom, nakon toga je uslijedila faza ignorancije.

– Ono što danas vidim je da ljudi koji nisu bili blagonakloni prema izbjeglicama, koji su ih tjerali sa ove stanice, sada vrše prevoz istih, sada su im dobro došli, ustvari, dobrodošli su njihovi novci koje oni ostavljaju jer kupuju karte, koriste taksi usluge, ulaze u markete kupuju i tako dalje, govori Senad Pirić, volonter.

Hrvatska bi u decembru trebala postati članica Schengen zone, što znači lakše kretanje kroz zemlje ovog prostora, bez kontrola i granica, osim u izuzetnim situacijama. Pirić navodi da to neće puno uticati na prolazak migranata i izbjeglica u Hrvatsku, ali će značiti veći pritisak na granicu.

– Ono što ja sad primijetim je da ti ljudi prolaze i da se ovdje ne zadržavaju. Zašto su se zadržavali prije ovdje na stanici u Tuzli jer sigurno dvije godine mrav nije mogao preći granicu, na način na koji oni prelaze, zato su ovdje se zadržavali. Sad se niko ne zadržava, jave nam se često i oni u veoma kratkom roku dođu tamo gdje su naumili. Ne mislim da će to nešto promijeniti, ne mislim ni da će migracije stati, one će trajati. A kakva će biti prolaznost njihova vidjet ćemo, rekao Pirić.

Iz Službe za poslove sa strancima kažu kako je izbjeglicama privlačna Schengen zona i zemlje koje su u ovom prostoru, pokazuje to, dodaju, velika koncentracija migranata na granici između Srbije i Mađarske.

– Iako su aktivne i neke druge rute kao Rumunija, ipak Schengen granica do sada za njih bila veoma privlačna. Međutim, šta se dešava kada pogledamo Evropu, imamo situaciju da su neke zemlje ponovo uvodile granice na Schengen granicama. Nakon Slovenije kada uđete u Schengen prostor neke zemlje poput Austrije, Češke, Slovačke, Mađarske su ponovo uvodile kontrole na svojim granicama upravo zbog migracija i pojačanog kretanja migranata prema zemljama Evropske unije, ističe Mirsad Buzar, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima BIH.

Iz UNHCR-a stav, da su ljudska prava u Evrospkoj uniji na prvom mjestu, migranti, doseljenici ili evropljani u Evropi su svi isti.

– Ljudska prava i pravila se ne mijenjaju u zavisnosti od toga da li ste u Schengen zoni ili niste. Tako da, Hrvatska će morati svoja pravila prilagoditi pravilima Evropskog prava, smatra Lucie Gunge, Šefica misije UNHCR u BiH.

Unatoč težem prelasku, Mujeeb sa početka ovog priloga ponovo će pokušati preći u Evropu, ako ne uspije sada, pokušat će ponovo i ponovo. 

– Želim iću u Francsuku jer moj brat živi tamo i rekao mi je da dođem živjeti kod njega i on će mi pomoći sve, kaže nam Mujeeb.

Bio Schengen olakšavajuća okolnost za izbjeglice ili ne, ilegalni prelasci u EU će se nastaviti, jer Mujeeb i hiljade drugih nisu iz Azije ili Afrike prešli hiljade kilometara da bi kampovali ispred hrvatske granice, svima njima cilj je neki ljepši život u Francuskoj, Italiji ili Njemačkoj.

Prihvati notifikacije