Dolazak predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi na Tajvan, što je ujedno posjet nekog dosad najvišeg američkog dužnosnika tom otoku otcijepljenom od Kine, stvorio je visoku napetost ne samo između Kine i Tajvana, već mnogo više između Kine i SAD-a koji se smatra političkim zaštitnikom tog otoka.
Kina je u utorak najavila “ciljano djelovanje” svoje vojske kao odgovor na posjet predsjednice američkog Zastupničkog doma Nancy Pelosi Tajvanu koji pojačava napetost između dviju država. Svrha vojne operacije je “odlučno braniti državni suverenitet i teritorijalnu cjelovitost te odlučno spriječiti upletanje izvana i separatističke pokušaje usmjerene prema ‘neovisnosti Tajvana’ “, rekao je Wu Qian, glasnogovornik kineskog ministarstva odbrane.
Kineska vojska stavljena je u stanje visoke pripravnosti, dodalo je ministarstvo. Kineski šef diplomacije Wang Yi ranije u utorak je rekao da se američki političari “igraju vatrom” kad je riječ o statusu Tajvana i da “to neće izaći na dobro”. Kina vidi Tajvan kao otcijepljenu pokrajinu koja će na kraju ponovno morati biti pod kontrolom Pekinga. Tajvan, međutim, sebe vidi kao neovisnu zemlju, s vlastitim ustavom i demokratski izabranim čelnicima, piše BBC donoseći kratak pregled burnih odnosa Kine i Tajvana.
Gdje je Tajvan?
Tajvan je otok udaljen otprilike 160 kilometara od obale jugoistočne Kine. Nalazi se u takozvanom “prvom lancu otoka”, koji uključuje teritorije SAD-u prijateljskih zemalja ključnih za američku vanjsku politiku. Kada bi Kina preuzela Tajvan, neki zapadni stručnjaci sugeriraju da bi mogla biti slobodnije iskazivati svoju moć u zapadnopacifičkoj regiji i da bi mogla zaprijetiti američkim vojnim bazama čak do Guama i Havaja. No, Kina inzistira na tome da su joj namjere isključivo miroljubive.
Je li Tajvan uvijek bio odvojen od Kine?
Istorijski izvori govore da je otok prvi put došao pod potpunu kinesku kontrolu u 17. stoljeću kada je njime počela upravljati dinastija Qing. Zatim su 1895. predali otok Japanu nakon poraza u prvom kinesko-japanskom ratu. Kina je ponovno osvojila otok 1945. godine, nakon što je Japan izgubio Drugi svjetski rat. Ali u Kini je tada izbio građanski rat između nacionalističkih vladinih snaga predvođenih Čang Kai-šekom i Komunističke partije Mao Zedonga. Komunisti su pobijedili 1949. i preuzeli kontrolu u Pekingu. Čang Kai-šek i preostali članovi nacionalističke stranke Kuomintang tada su pobjegli na Tajvan, gdje su vladali sljedećih nekoliko decenija.
Kina ovo ističe kako bi pokazala da je Tajvan izvorno bio kineska pokrajina. Ali Tajvanci ukazuju na istu povijest kako bi tvrdili da nikada nisu bili dio moderne kineske države koja je prvi put formirana nakon revolucije 1911. godine ili Narodne Republike Kine uspostavljene pod Maom 1949. godine.
Trenutno samo 13 zemalja i Vatikan priznaju Tajvan kao suverenu državu. Kina vrši značajan diplomatski pritisak na druge zemlje da ne priznaju Tajvan ili da učine bilo što što podrazumijeva priznanje. Tajvanski ministar obrane rekao je da su odnosi s Kinom najgori u posljednjih 40 godina.
Može li se Tajvan odbraniti?
Kina bi mogla pokušati izvesti “ponovno ujedinjenje” nevojnim sredstvima poput jačanja gospodarskih veza. Ali u bilo kakvom vojnom sukobu, kineske oružane snage bile bi uvelike nadmoćnije od tajvanskih. Kina troši više od bilo koje zemlje, osim SAD-a, na odbranu i mogla bi se osloniti na ogroman raspon sposobnosti – od pomorske moći do raketne tehnologije, aviona i cyber napada. U otvorenom sukobu, smatraju neki zapadni stručnjaci, Tajvan bi u najboljem slučaju mogao usporiti kineski napad pokušavajući spriječiti iskrcavanje kineskih amfibijskih snaga na obalu te uzvratiti gerilskim napadima čekajući vanjsku pomoć. Ta bi pomoć mogla doći od SAD-a koji prodaje oružje Tajvanu.
Do sada je američka politika “strateške dvosmislenosti” značila da SAD namjerno nije bio jasan oko toga hoće li i kako braniti Tajvan u slučaju napada. Diplomatski, SAD se trenutno drži politike “jedne Kine”, koja priznaje samo jednu kinesku vladu – u Pekingu – i ima formalne veze s Kinom, a ne s Tajvanom. Ali u maju se činilo da je američki predsjednik Joe Biden očvrsnuo stav Washingtona. Upitan hoće li SAD vojno braniti Tajvan, Biden je odgovorio: “Da”. Bijela kuća do danas inzistira na tome da Washington nije promijenio svoje stajalište.
Pogoršava li se situacija?
Čini se da je 2021. Kina pojačala pritisak slanjem vojnih aviona u tajvansku zonu protuzračne odbrane, samoproglašeno područje gdje se strani avioni identificiraju, prate i kontroliraju u interesu nacionalne sigurnosti. Tajvan je objavio podatke o upadima aviona od 2020. naovamo, a vrhunac je bio u listopadu 2021. s 56 upada u jednom danu.
Zašto je Tajvan važan ostatku svijeta?
Gospodarstvo Tajvana je iznimno važno. Velik dio svjetske svakodnevne elektroničke opreme – od telefona do prijenosnih računala, satova i igraćih konzola – pokreću računalni čipovi proizvedeni u Tajvanu. Procjenjuje se da samo jedna tajvanska tvrtka – Taiwan Semiconductor Manufacturing Company ili TSMC – drži više od polovice svjetskog tržišta mikročipova.
TSMC je takozvana “ljevaonica” – tvrtka koja proizvodi čipove dizajnirane od strane potrošača i vojnih kupaca. To je golema industrija, vrijedna gotovo 100 milijardi dolara. Kinesko preuzimanje Tajvana moglo bi Pekingu dati dio kontrole nad jednom od najvažnijih svjetskih industrija, piše Hina.
Jesu li Tajvanci zabrinuti?
Unatoč nedavnim napetostima između Kine i Tajvana, istraživanja pokazuju da su mnogi Tajvanci relativno mirni. U listopadu prošle godine u jednoj anketi gotovo dvije trećine (64,3%) ispitanika na Tajvanu kazalo je kako ne smatra da će doći do rata s Kinom. Drugo istraživanje pokazalo je, pak, da se većina ljudi na Tajvanu identificiraju kao Tajvanci, a ne Kinezi.