Veliki dan za Ukrajinu i Moldaviju. Lideri zemalja članica EU-a dodijelili su tim zemljama status kandidata za ulazak u Uniju. Osim toga, i Gruzija je dobila jasnu europsku perspektivu. Time su ove bivše republike Sovjetskog Saveza postale kandidatkinje za punopravno članstvo.
Odluka o službenom dodjeljivanju kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji usvojena je u četvrtak navečer, na samitu šefova država i vlada EU-a u Briselu. I Gruzija može računati s tim statusom, preduvjet je realiziranje određenih reformi na evropskom putu te zemlje.
Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekli su da se radi o „historijskom trenutku”. Šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen je naglasila: „Ovo je dobar dan za Evropu.” Ona je dodala kako su Ukrajina, Moldavija i Gruzija sada dio evropske porodice. A to je najbolji signal nade koji se u ovim teškim vremenima može poslati građanima tih zemalja.
Ukrajini i Moldaviji je čestitao i savezni kancelar Olaf Scholz. Na Twitteru je napisao: „27 puta DA.” I dodao kako se raduje dobroj saradnji u evropskoj porodici. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je bio nešto rezerviraniji. On je rekao da se radi o „političkoj gesti”, a na konferenciji za novinare napomenuo da Ukrajina nije primljena u NATO.
Preko video-veze na samit je bio uključen i Zelenski. On je nakon jednoglasne odluke lidera Evropske unije na svom Twitter-kanalu napisao: „Budućnost Ukrajine se nalazi u EU-u.”
Proces pristupanja Evropskoj unije ne mora nužno dovesti do cilja – nekada završi i u slijepoj ulici. Najbolji primjer za to je Turska. Ta zemlja je 1999. dobila status kandidata. Pregovori s EU-om su otvoreni 2005. i od tada se praktički nisu maknuli s mrtve tačke.
I Sjeverna Makedonija 17 godina nakon stjecanja kandidatskog statusa čeka na početak pregovora. Zbog bugarske blokade u ovom trenutku nije izvjesno kad bi se to uopšte moglo dogoditi.
Do početka pregovora put je još jako dug i u slučaju Bosne i Hercegovine. Zahtjev za stjecanjem kandidatskog statusa je podnesen prije šest godina. Na briselskom samitu BiH je ipak napravila mini-korak u tom smjeru. Kako je tokom sinoćnje večeri potvrdio Charles Michel, i BiH bi uskoro mogla slijediti Ukrajinu i Moldaviju. Preduvjet za to je realiziranje ključnih reformi, na primjer po pitanju izbornog zakona ili ustavne reforme.
Austrijski kancelar je tokom večeri naglasio kako se, bez obzira na činjenicu da je rat u Ukrajini dominirajuća tema, „ne smije zaboraviti Balkan. Važno je da se brinemo oko Bosne i Hercegovine”.
Tokom radne večere, za BiH su se po informacijama DW-a, založile brojne zemlje – od izvora u njemačkoj delegaciji saznajemo da je u toj diskusiji prednjačio hrvatski premijer Andrej Plenković. On je nakon radne večere izašao pred novinare i izrazio zadovoljstvo činjenicom da su se u završnom dokumentu o zapadnom Balkanu našla dva paragrafa posvećena situaciji u BiH – jedan je bio najavljen već prije samita, a drugi je dodan nakon rasprave u Briselu, prenosi Deutsche Welle.