U nastavku priprema za potpuno odbacivanje ruskog plina iz vlastitih potreba za energijom, Evropska unija uz pomoć zemalja koje sada nisu njene članice do 2040. planira povećati kapacitete svoje prijenosne mreže električne energije kroz 141 investiciju ukupne procijenjene vrijednosti od 240 milijardi eura.
Kako se navodi u odgovarajućem planu Evropske asocijacije operatora prijenosne mreže (ENTSO-E), čiji je član i Hrvatski operator prijenosnog sistema (HOPS), kapacitet dalekovoda, kablova i ostale opreme za prijenos struje širom Starog kontinenta povećao bi se za 142 gigavata električne energije te 43.000 novih kilometara mreže uz 1,6 miliona novih radnih mjesta kao jednu od posljedica tih ulaganja.
Ideja je evropskih operatora prijenosa električne energije, čiji je plan pod nazivom TYNDP 2022. u ponedjeljak stavljen u javnu raspravu, da se rastući izvori proizvodnje struje iz sunca i vjetra ubrzano priključuju na mrežu te se tako zamijeni plin kao pogonsko gorivo u proizvodnji struje, ali i kao izvor grijanja.
To znači da je TYNDP dio i velikog Evropskog zelenog plana sa zacrtanim ciljem da se jačanjem mreže emisija ugljičnog dioksida već do 2030. smanjuje za 14 metričkih tona godišnje.
“Jedna od glavnih prednosti rješavanja potreba sistema je povezivanje više potrošača s više proizvođača, omogućavajući evropskim zemljama da razmjenjuju električnu energiju kako bi zamijenile skupu toplinsku proizvodnju jeftinijom, čime se smanjuje ovisnost Evrope o plinu. Proizvodnja električne energije temeljena na plinu smanjila bi se za 75 teravatsati godišnje do 2040., što je ekvivalentno 14 posto proizvodnje električne energije iz plina u EU u 2021.”, navodi se u planu Evropske asocijacije operatora prijenosne mreže, koja okuplja 38 evropskih operatora prijenosa električne energije.
Među njima su i operatori iz zemalja koje nisu članice EU, što je bitno za investicije koje HOPS mora ostvariti u okviru plana Asocijacije.
Naime, od 141 investicije iz spomenutog plana, nositelj dvije je HOPS, ali u saradnji s operatorima iz drugih zemalja. Riječ je o gradnji nove interkonekcije snage 400 kilovata Ernestinovo – Sombor u saradnji s operatorom iz Srbije i jačanju mreže Rijeka – Split s krakom za BiH, odnosno novom interkonekcijom snage 400 kilovata Lika – Banja Luka, što iziskuje saradnju s operatorom iz BiH, piše Jutarnji list.