Region

Generalni štrajk u Srbiji: Šta kaže zakon, a šta struka?

"Generalni štrajk" je parola koja se sve češće i glasnije čuje na protestima studenata koji već dva mjeseca blokiraju fakultete širom Srbije.

FOTO: DRAGAN KOSTIĆ / RFE/RL
FOTO: DRAGAN KOSTIĆ / RFE/RL

Hiljade ljudi skandiralo je ovu parolu 20. januara na zajedničkom skupu dijela prosvjetnih radnika i studenata u centru Beograda.

U srijedu su studenti u blokadi uputili zvanični poziv građanima da 24. januara stupe u “opću građansku neposlušnost”, koja podrazumijeva potpunu obustavu rada i neučestvovanje u tržišnim transakcijama tokom čitavog dana.

Pročitajte još

Kolektivi u pojedinim školama u Srbiji od 20. januara su u štrajku, tražeći bolje uvjete rada, ali i ispunjenje zahtjeva studenata koji kroz blokade traže krivičnu i političku odgovornost za smrt 15 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra.

Pravnici ukazuju da je postojeći Zakon o štrajku neprecizan u definiranju generalnog štrajka te da nije usklađen s međunarodnim standardima.

Šta je generalni štrajk?

Zakon o štrajku usvojen je 1996. godine, u vrijeme Savezne Republike Jugoslavije. Ovaj akt navodi da se pod štrajkom podrazumijeva “prekid rada koji zaposleni organiziraju radi zaštite svojih profesionalnih i ekonomskih interesa po osnovu rada”.

Prema ovom zakonu, štrajk se može organizirati u preduzeću ili drugom pravnom licu, odnosno u njihovom dijelu ili kod poslodavca, kao i u određenoj grani i djelatnosti, ili kao generalni štrajk.

“Odluku o stupanju u generalni štrajk donosi najviši organ sindikata. Odluka o stupanju u štrajk zaposlenih u grani ili djelatnosti ili u generalni štrajk dostavlja se nadležnom organu odgovarajućeg udruženja poslodavaca, osnivaču i nadležnom državnom organu”, navodi Zakon o štrajku.

To su, međutim, sve odredbe koje se odnose na generalni štrajk.

“Taj zakon je star skoro 30 godina i nije se prilagodio novim međunarodnim standardima. Tako je i generalni štrajk ostao nedorečen”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mario Reljanović, naučni saradnik na Institutu za radno pravo iz Beograda.

U teoriji radnog prava, kako objašnjava Reljanović, pod generalnim štrajkom podrazumijeva se obustava rada u različitim djelatnostima i industrijama, u javnom i privatnom sektoru, s ciljem da se ukaže na nezadovoljstvo određenim politikama, zakonskim rješenjima ili praksama.

“Suština generalnog štrajka je da se ne odnosi na jednog poslodavca i jednu djelatnost, već poziva cijeli radni svijet u zemlji da prestane s radom. Naš Zakon o štrajku prvenstveno regulira štrajk kod pojedinačnog poslodavca. To je njegova velika mana”, objašnjava Reljanović.

Ko poziva na štrajk?

Studenti u blokadi pozvali su u srijedu građane Srbije na totalnu obustavu svih aktivnosti 24. januara. Prema saopćenju objavljenom na njihovoj zvaničnoj Instagram stranici, ideja je da građani tog dana ne idu na posao, a da poslodavci zaposlenima daju slobodan dan, otkažu sve zakazane sastanke i obavijeste klijente o razlozima zašto ne rade.

Zaposlenima koji se plaše reakcije poslodavca, studenti su poručili da uzmu slobodan dan, otvore bolovanje ili doniraju krv.

Akademci su pozvali građane da u petak izbjegavaju restorane, prodavnice i druga mjesta gdje se obavljaju finansijske transakcije.

“Nemoj ići u prodavnice, markete, tržne centre, bioskope i pozorišta. Petak je, ali ne idi na žurke i svirke. Sve mora stati”, navodi se u njihovoj objavi.

Studenti u blokadi, podsjetimo, zahtijevaju objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu s koje se obrušila nadstrešnica, odbacivanje krivičnih prijava protiv studenata i građana uhapšenih na protestima te obustavu pokrenutih krivičnih postupaka.

Među zahtjevima su i procesuiranje osoba odgovornih za napad na studente i profesore te njihovo razrješenje ukoliko se utvrdi da su na javnim funkcijama, kao i povećanje budžeta za visoko obrazovanje za 20 posto.

Ovim zahtjevima pridružio se i dio prosvjetnih radnika koji su odbili započeti drugo polugodište 20. januara. Oni odbacuju dogovor o povećanju plata koji su predstavnici četiri reprezentativna sindikata postigli s Vladom Srbije ranije ovog mjeseca.

Prema podacima Nezavisnog sindikata prosvjetnih radnika Srbije, koji nije sudjelovao u pregovorima, 50 posto škola širom Srbije bilo je u štrajku 20. januara.

S druge strane, predstavnici vlasti tvrde da je samo 20 posto škola bilo u štrajku prvog dana drugog polugodišta.

Čitajte više OVDJE