Međutim, slika iz ugla poljoprivrednih proizvođača je drugačija. Kažu da bi, zbog visokih cijena goriva, gnojiva i sjemena, te izostanka obećane pomoći sjetvene površine mogle biti manje za 20 do 30 posto.
Nestalo volje?
Poljoprivrednika Halila Serdarevića, koji je inače član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH i Udruženja mljekara Tuzlanskog kantona, pozivom zatičemo na traktoru. Priprema, kaže nam njivu, a ni sam ne zna koliko će zasijati.
“Orem njivu, šta da kažem, nama je sijati pa koliko god. Mi moramo nahraniti i sebe i narod, a kako će biti ne znam, zasad je sve na zajam. Koliko uspijem zasijat ću pšenice, tritikala i ječma”, priča Serdarević.
Krajem avgusta su predstavnici mljekara održali sastanak s premijerom Irfanom Halilagićem i resornim ministrom Emirom Begićem, a na kojem su, zbog pretrpljenih gubitaka u prinosima uslijed suše te velikih poskupljenja, zatražili isplatu pomoći od 500 KM po muznom grlu, kako bi sačuvali proizvodnju i stočni fond, piše Agroklub.
Vlada TK obećala dodatnu pomoć poljoprivrednicima
Tada su dobili uvjerenja kako postoji “dobra volja” da se pomogne jesenja sjetva kroz dodatna sredstva za poljoprivredne proizvođače. No, treba imati u vidu da je riječ o periodu prije općih izbora u BiH. Na prvoj sjednici nakon izbora Vlada TK usvaja spomenuti plan, ali se sredstva za farmere ne spominju. U kantonalni program novčanih podrški uvršteni su voćari koji poticaje nisu ostvarili s nivoa FBiH.
Šutnja kao odbrana?
Na naš upit u dva navrata, ministar poljoprivrede TK Emir Begić nije reagirao objašnjenjem, već šutnjom. Za to vrijeme poljoprivrednici se snalaze, kažu zasijat će koliko mognu.
“Neko proda kravu, neko tele, uzimamo na ‘poček’ u poljoprivrednim apotekama, svakako se snalazimo. Nafta ide skoro na četiri marke. Koliko mognem nabavit ću sjemena, jer mi smo već u minusu”, dodaje Serdarević, naglasivši kako su farmeri trenutno najzahvalniji svojim partnerima koji im sjemena, gnojivo i naftu daju na zajam i “ne pritišću” s isplatom.
U suprotnom, pitanje je koliko bi njih bilo u mogućnosti uopće istjerati mašine na njive. Sve su prilike da će put od dobre volje, preko šutnje, dovesti mnoge do gladi. U konačnici, dobro je poznat i zapis engleskog pisca Samuela Johnsona koji je parafrazirao misao svojih prethodnika “Put do pakla je popločan dobrim namjerama”.