“Svaki put kad si u meni, ja zamišljam drugog muškarca… Tako i doživim zadovoljstvo,” rekla je Martha Freud svom suprugu tihim i smirenim glasom. Poslije ove rečenice i 11 godina braka, Freud više nikada nije imao seks sa svojom ženom.
Možda je imao način da pomogne ljudima, ali nije znao kako da promijeni svoj ljubavni život.
Kako su se upoznali Martha i Freud?
Martha i Sigi, kako su Freuda nazivali najbliži, upoznali su se sasvim slučajno, kad je Martha, u pratnji svoje majke, sestre i brata došla u posjetu trećoj supruzi Jacoba Freuda. Tada je Sigmund Marthi uputio jedan, vrlo značajan, prodoran pogled. Simpatije su rođene.
Freud nije gubio vrijeme. Narednih dana je djevojci napisao pismo u kome je tražio dozvolu da joj se obraća sa “ti“. “Ja ne znam šta pogled i ponašanje jedne djevojke dozvoljava ili zabranjuje. Ograničiću se, dakle, na prijedlog da se, u našem posljednjem susretu, onoj koju obožavam, obratim sa “ti” i htio bih da budem siguran u intimnost koja će, možda dugo, morati da ostane tajna“, pisao je onomad Sigmund Freud svojoj izabranici.
Njih dvoje su se tajno viđali. Sastanci su im bili romantični, uz strepnje, jer su znali da rade “nešto loše”. Mnogo su pričali. Jedini erotski doživljaj koji je bio dozvoljen tajnim ljubavnicima je trenutak kada je Martha nježno i ženstveno podigla čarapu pred očima uzbuđenog Freuda.
Martha i Sigmund su bili vjereni pune četiri godine. Takva su bila pravila patrijarhalnog društva početkom 20. vijeka. Strasti je trebalo smirivati i bile su rezervisane za prvu bračnu noć. Do tad, Freud je svoje ljubavne frustracije oslobađao pisanjem pisama svojoj vjerenici. Često je u njima bio grub i ljubomoran.
Marthi je prebacivao prisnost sa rođakom Fricom. U vremenu kad je istraživao dejstvo kokaina, Freud je i svojoj vjerenici poslao nekoliko kesica, koje bi trebalo da joj “daju snagu, a obrazima ružičastu boju“. Tad je čak i prijetio da će spaliti sve svoje naučne radove. Tu nije bio kraj Freudovom cinizmu.
U Parizu, prije vjenčanja sa Marthom, na jednom prijemu kod profesora Šaroka, uputio je sljedeću rečenicu njegovoj kćerki: “Da nisam vjeren i da zaista volim male ljubavne avanture, mislim da bih pokušao da iskoristim priliku…“. Martha je, naravno, bila ljuta, pa na neka pisma nije odgovarala. Opraštala mu je uvrede pod dejstvom kokaina, ali mu je na najavu flerta odgovarala tako što se povlačila, da bi on mogao da koristi nova poznanstva i uživa u pariskom životu, piše Blic Žena.
Kada se oženio Marthom 1886, posvetio se privatnoj praksi neurologa. Freud je znao da pored sebe ima pravu ženu sa kojom je stvorio zavisnički odnos. Trudio se da zaradi novac za početak braka, dežurao je tri puta nedjeljno u Institutu za pedijatriju i otvario je malu ordinaciju. U početku je tu dolazilo malo pacijenata, a honorari su bili bijedni.
Martha i Freud su se vjenčali u Vandbeku, uz vjerski obred, bez obzira što je Freud bio zagriženi ateista, kako bi njihov brak bio priznat u Austriji. Martha je ispoštovala vjerenički status i ostala nevina, dok je Sigmund, prema pričama Marije Bonaparte, njihove prijateljice, tokom dugog celibata imao bar jedan seksualni odnos.
Frustrirajući problem sa ejakulacijom
Stan u kome je bila smještena doktorova ordinacija, bio je skromno sređen, ali sa ukusom. U njemu je Martha postepeno učila kako da vodi domaćinstvo. Za osam godina braka rodila je šestoro djece – Mathildu, Jeana Martina, Olivera, Annu, Ernsta L. i Sophiju, koja je rano umrla. Iako je Martha trudnoće podnosila dobro, čak je bila i sretna, Freud je, ipak, pokazao emancipovanost, tražeći od bliskog prijatelja Wilhelma Fliessa da pronađe novu metodu kontracepcije, jer je on osjetio pravu odvratnost prema najstarijem načinu prevencije neželjene trudnoće – koitusu interuptusu (ejakulacija van vagine), kome je pripisao neurozu.
Martha i Freud nisu živjeli sami u kući. Sa njima je živjela Marthina mlađa sestra Minna. Minna i Freud su provodili mnogo vremena zajedno. Obilazili su švicarske planine i italijanske spomenike, dok je Martha bila trudna, rađala i brinula se o djeci. Od kada se Mina povjerila Jungu i ispričala pojedinosti svoje veze sa Freudom, glasine o Freudovoj vezi sa svastikom nisu prestajale. Za Sigmunda, ta mlada i živahna intelektualka je bila “divlje strastvena“, kao i on.
Vjerna svastika
Jednom je rekao da je Minna bila njegova “najintimnija povjerenica“. Pisma koja su pisali Minna i Freud, a koja su nastala u trenucima kada on nije imao seksualne odnose sa Marthom, čudnim sticajem okolnosti su nestala. Ali, Martha je prihvatila Minnu, kao što je smatrala da ona i djeca treba da ostanu van Sigmundovih odnosa sa pacijentkinjama. Taj stav je zauzela poslije jednog bolnog iskustva.
Naime, kad je Lu Salome 1920. posjetila Freudove, sa svojom reputacijom nekomformističke dame raskalašnog ponašanja sa brojnim ljubavnicima, kod Freudovih su se i dalje nosile dugačke haljine. Marthu je zbunjivalo i vrlo prisno Freudovo prijateljstvo sa pripadnicima istog pola, kao i naklonost njihove kćerke Anne prema ženama. Marthino požrtvovanje išlo je toliko daleko da je na Sigmundovu četkicu stavljala pastu, pripremala mu je uveče odjeću koju bi on nosio sljedećeg dana, pakovala mu i maramice koje je on koristio u velikim količinama.
Nauka ili pornografija?
Freud svakako nije bio “svetac“, ali je Martha, kako piše njegov najpoznatiji biograf Ernest Jones, njegova voljena žena, bila njemu najbolja prijateljica i podstrek u poslu. U 59. godini piše da je seksualnu slobodu, koju je preporučivao drugima, vrlo malo upražnjavao.
“Da ne znam sa koliko ozbiljnosti moj muž prilazi svom radu, priznajem da bih bila ubjeđena da je psihoanaliza jedan oblik pornografije”, povjerila se Martha Freud jednom svom bliskom prijatelju.
Martha je bila konzervativna, racionalna, plemenita, religiozna i odana žena, Njena majka je smatrala da ju je Freud obmanuo, a da toga nije bila ni svjesna.
Iako različitih karaktera, ljubav Sigmunda i Marthe je bila jaka. Martha se posvetila djeci, a Freud je danonoćno radio na svojim slučajevima. Martha je, kako tvrde neki Freudovi biografi, bila strastvena žena, tvrdila je da ljubav treba da bude ekstremna ili da je uopšte nema. S druge strane, Freud je bio ljubomoran, isključiv, uvjeren da su žene ograničene svojim polom. Ipak, Martha je bila uz njega kada mu je bilo najpotrebnije. Svog supruga je, navodno, izvukla i iz moguće kokainske zavisnosti dok je eksperimentisao, ne znajući da kokain može da izazove zavisnost.
Nedjeljama poslije muževljeve smrti, Martha je dane i noći provodila u svojoj sobi. Freud je umro od raka grla u 83. godini u Londonu, bježeći od nacista. Čak ni Minna nije izlazila iz svoje sobe, krhka i bolesna. “Moj život je sada izgubio svaki smisao i sav sadržaj“, pisala je Martha Ludwigu Binswangeru. Umrla je u 90. godini, dozivajući kćerku Sophie, koju je najviše voljela.