Nažalost ovi izbori su prošli u sjeni katastrofalnih poplava s ljudskim žrtvama koje su pogodile dijelove BiH, od Jablanice, Kiseljaka, Konjica, Kreševa, pa sve do Fojnice, Konjević polja…
U BiH je na lokalnim izborima pravo glasa imalo 3.400.204 građana. Na izborima se biralo 58 opštinskih vijeća u Federaciji, 53 skupštine opština u Republici Srpskoj, 111 načelnika opština, 21 gradsko vijeće u Federaciji, 10 skupština gradova u RS-u, 32 gradonačelnika, te Skupština Brčko distrikta, dok je izlaznost bila svega 47,72 posto, prema podacima Centralne izborne komisije BiH.
Rezultati izbora očekivani?
Na ovogodišnjim lokalnim izborima potvrđeno je očekivanje da se neće značajno promijeniti politička karta u BiH. Pa je tako u Kantonu Sarajevo SDA zadržala načelničke pozicije u Trnovu, Hadžićima i Vogošći ,dok je Trojka (SDP, NiP, NS) zadržala načelničke pozicije na Ilidži, Novom Sarajevu, Centru i Starom Gradu. Promjena u odnosu na prethodne lokalne izbore jeste da SDA nije uspjela zadržati načelničku poziciju u Ilijašu, odnosno da je Trojka pobijedila u ovoj opštini.
Aktuelna gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić (SDP) odnijela je pobjedu u Općini Novo Sarajevo kao kandidatkinja Trojke ispred Muamera Bandića (SBiH) kojeg su podržale SDA i DF.
Ovo je bila najneizvjesnija utrka u Sarajevu s obzirom na to da su mnogo ranije pobjede proglasili Srđan Mandić u Opštini Centar, Semir Efendić u Novom Gradu i Irfan Čengić u Starom Gradu.
Na čelu Banja Luke će i naredne četiri godine ostati aktuelni načelnik Draško Stanivuković, kandidat Partije demokratskog progresa (PDP).
SNSD s pobjedom u 47 lokalnih zajednica u Republici Srpskoj i dvije u Federacije BiH ostao je najjača politička partija u Republici Srpskoj, a daleko ispod njih je SDS, koji je osvojio deset lokalnih zajednica.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović potvrdio je da je stranka ostvarila svoje izborne ciljeve i ostala na vlasti u 17 općina.
Na temu skoro održanih lokalnih izbora, pobjednicima, gubitnicima, biračima, očekivanjima.., za Bosnainfo govorio je politički analitičar Faruk Kajtaz koji smatra da su rezultati manje više nego očekivani.
“Rezultati lokalnih izbora u BiH su više nego očekivani. Na sceni je etno – demokratija, pa su tako u igri manje više stari “igrači“. Najveće iznenađenje je Trojka (SDP, NIP i NS), koja je zadržala pozicije u Sarajevu po principu ko drži vlast, taj drži i biračko tijelo. Također je veliko iznenađenje ubjedljiva pobjeda PDP u Banja Luci. Pokazalo se i da se SDA na neki način vraća, ali ne u Sarajevu, nego u nekim drugim dijelovima BiH. Jasno je da su velike stranke (HDZ, SNSD, SDA) ponovo dobile značajan dio na ovim izborima”, kazao je Kajtaz na početku razgovora.
Prema podacima Centrtalne izborne komisije BiH (CIK BIH), izlaznost je bila svega 47,72 posto, što je postalo simptomatično kada su u pitanju Izbori u našoj zemlji.
“To sada postaje standardni problem u BiH. Na izbore idu samo oni koji su direktno zainteresirani da neka vlast opstane ili da se postavi neka nova. To su uglavnom članovi, ljudi koji su u nekoj obavezi prema određenim političkim opcijama ili strankama. Vrlo malo ima onih koji izlaze na izbore da bi obavili svoju građansku dužnost. Nažalost politika se u našoj zemlji pretvorila u biznis i mnogi razmišljaju šta će oni dobiti za svoj glas. To je odlika izbora ovdje i ne samo na lokalnom nivou, nego i na višim nivoima. Ovo jednostavno svjedoči o svjesti naših ljudi koji su izgubili vjeru da kroz izbore mogu nešto promijeniti, kazao je Kajtaz.
Gubitnici i pobjednici
Na kraju svakih izbora traže se gubitnici i pobjednici, a naš sagovornik smatra da je na lokalnom nivou teško o tome govoriti.
“Teško je govoriti, pogotovo na lokalnim izborima, gdje neki imaju razlog da kažu da su negdje dobili ili izgubili. Opet ponavljam da sam iznenađen pobjedom PDP-a u Banja Luci, opstanak Trojke (SDP, NIP, NS) u Sarajevu, pogotovo u najvećim opštinama, uprkos nekim trzavicama koje su se dogodile unutra pomenutih stranaka. Što se tiče Mostara, čini se da je građanska opcija jako slabo prošla. Pa je tako izlaznost u nekim dijelovima grada iznosila samo 30 posto, što je debelo ispod državne izlaznosti. Na kraju najviše izgube građani BiH, jer naivno vjeruju da njihov glas ne može promijeniti ništa, a ja zastupam tezu da glasaju oni, koji i ne glasaju. Tako da oni koji su ostali kućama otvaraju prostor svima onima koji redovno izlaze na izbore i glasaju za svoje kandidate. U Mostaru su se dogodili izbori s malom izlaznošću, pa su tako HDZ i SDA velike stranke koje imaju baze svojih ljudi i veliko članstvo, kao takvi oni nikada ne mogu pasti ispod određenih brojeva. Manje više svi ostali su zakazali ili su ostali na pozicijama na kojima su bili“, kazao je Kajtaz.
Nakon završenih izbora pitanje budućnosti naše zemlje u vidu pregovora s Evropskom unijom samo se po sebi nameće. Nekih velikih pomaka od marta ove godine i odluke Evropskog vijeća da se BiH da zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom nije bilo, a pobjedom stranaka sa nacionalističkim predznakom ne uljevaju baš neku veliku nadu kada je u pitanju ulazak BiH u EU.
“Evropska unija ima dvolični stav prema BiH. Oni bi htjeli da naša zemlja u političkom smislu razmišlja građanski, a ona je uređena kao država koja favorizira nacionalni princip. Tako da je to jedan apsurd. Ako EU zaista želi promovirati svoje vrijednosti prema našoj zemlji, treba da se drži toga, a ne da stalno pravi kompromise s velikim političkim strankama i njihovim liderima, nadajući se da će oni krojiti i ispunjavati zadane ciljeve i agende. Mislim da je to promašena politika koja ne postoji nigdje u svijetu”, zaključio je Kajtaz.