Ova priča privukla je pažnju i novinske agencije Reuters koja piše da je projekt koji je pokrenula farma Spreča, na sjeveru zemlje koja je izrazito bogata ugljem, u skladu s naporima vlasti da postepeno prebaci proizvodnju energije na obnovljive izvore.
Farma je u stanju je da proizvede više struje za sat vremena nego što prosječno domaćinstvo potroši za mjesec dana.
Proizvodnja energije počela je u septembru, radi na 50-60 posto kapaciteta zbog regulatornih zahtjeva, ali će moći proizvoditi 600 kilovata na sat kada sistem bude u potpunosti operativan.
Ova inovacija na bosanskoj farmi dolazi u specifičnom trenutku kada su cijene đubriva, hrane i energije skočile nakon ruske invazije na Ukrajinu. Ideja da se mješavina kravljeg i pilećeg izmeta, kukuruzne silaže i drugog organskog otpada koji se nalazi na farmi pretvori u biogas rodila se prije skoro deceniju – pojasnio je direktor farme Said Karić.
To je prvi takav projekt u Federaciji Bosne Hercegovine, navode Karić i voditelj projekta Mirsad Tursunović. Projekat je zamišljen kao kruna svih ostalih procesa na farmi – dodao je Karić.
Farma je u vlasništvu sarajevske mliječne industrije Milkos, koja se prostire na 800 hektara vlastitog i zakupljenog zemljišta i ima kapacitet za 2.000 visokoprinosnih grla.
Poslovnu šemu na farmi, koja već koristi automatizaciju i visokotehnološke mašine, podržava vlada Federacije BiH i finansira je sarajevski Milkos. Ovo je još jedan korak ka usklađivanju sa evropskim standardima i predstavlja ekonomski model koji se može razviti za povećanje ekonomičnosti poslovanja, imajući u vidu da primarna poljoprivredna proizvodnja donosi nisku dobit – dodao je Karić.
Bosna i Hercegovina, u kojoj proizvodnja energije čini oko 20 posto njenog BDP-a, jedini je izvoznik električne energije u regiji Balkana, sa oko 60 posto proizvodnje energije iz elektrana na ugalj, a ostatak je uglavnom energija iz hidropotencijala.
Oba entiteta u Bosni i Hercegovini obavezali su se da će povećati udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora do 2030. godine, ali je energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini usporila te planove.
Toplotna energija nastala tokom fermentacije biogasa također se koristi za grijanje nekih privrednih objekata. Naš dugoročni plan je izgradnja plastenika koji bi se takođe grijali kroz ovaj vid toplotne energije – zaključio je Karić, piše Reuters, a prenosi FENA.