BiH je odlukom Europskog vijeća iz marta ove godine dobila suglasnost za otvaranje pristupnih pregovora, no nakon toga je u zemlji došlo do nove političke krize i blokada pa još nije formiran pregovarački tim niti usvojen pregovarački okvir.
Na čekanju je i niz zakona čije je usvajanje Vijeće ultimativno zatražilo, uz odluku da formalno odobri početak pregovora, ali bez definiranog datuma.
Ured predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto danas je u Sarajevu organizirao konferenciju kako bi se potvrdile obveze koje treba ispuniti.
Valentina Superti, koja obnaša dužnost direktorice za zapadni Balkan pri Općoj upravi Europske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju i koja će voditi pregovore s BiH, kazala je kako je jasno da su vrata EU za BiH u cijelosti otvorena, ali je istaknula kako će se proširenje odvijati na temelju zasluga i brzine provedbe reforme kao i usvajanja pravne stečevine Unije.
“Unija je za to spremna u svakom trenutku”, kazala je Superti.
Pozvala je vlasti u BiH da što prije pokažu odgovarajući napredak što će Europskom vijeću omogućiti da utvrdi pregovarački okvir i sazove međuvladinu konferenciju.
Podsjetila je kako su konkretne obveze usvajanje zakona o sudovima, o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, o zaštiti osobnih podataka kao i o kontroli granica, a uz to se mora usvojiti i državni proračun za 2024. što zbog političkih nesporazuma u zemlji još nije učinjeno.
Istaknula je i potrebu za reformama koje bi omogućile BiH uključivanje u Plan rasta za zapadni Balkan.
Historijska prilika za BiH
Borjana Krišto je kazala kako je pred njenom zemljom historijska prilika koja se ne smije propustiti, a uvjerena je kako se postojeće blokade mogu otkloniti.
Pojasnila je kako je u toku uspostava pregovaračkog tima kao i izbor glavnog pregovarača u ime BiH priznajući kako “široko decentralizirani” ustroj države usporava sve procese u zemlji pa tako i približavanje članstvu u Uniji.
No ona kaže kako vjeruje da se problemi i na tom planu mogu riješiti uz poštivanje mehanizma koordinacije pri donošenju odluka i ustavne strukture.
Istaknula je kako tokom pregovora očekuje posebnu podršku Hrvatske, ali i drugih zemalja regije koje su ranije otvorile pregovarački proces.
“Svjesna sam da nema prečica niti brzih puteva, no uz zajednički rad i jačanje međusobnog povjerenja uvjerena sam kako možemo ostvariti zajedničke ciljeve”, kazala je Krišto.
Vladimir Drobnjak koji je bio glavni pregovarač Hrvatske tokom pristupnih pregovora na sarajevskom je skupu upozorio kako u EU znaju baš sve o zemlji s kojom pregovaraju, no pri tom je baš Europska komisija, kako je kazao, najbolji prijatelj zemlji s kojom se pregovara.
“To je i politika i diplomatija i pravo i logistika”, kazao je Drobnjak.
Pregovore s EU opisao je kao najsloženiji proces s kojim se jedna država može suočiti, a pritom pregovara cijela zemlja a ne samo njeni stručni timovi.
Uz sve to, kako je istaknuo, uspješnih pregovora nema bez nacionalnog političkog konsenzusa, a to je bio i ključ uspjeha pregovora što ih je vodila Hrvatska.
“U Hrvatskoj uvijek imate prijatelja, a ako treba i savjetnika i mentora”, poručio je Drobnjak političarima u BiH.