Svijet

Erdogan je nazvao Putina i sada je pozornica spremna. Ulazimo u posljednje poglavlje

Sedam mjeseci duga bitka za Bahmut jenjava, a ruske snage premještaju svoj fokus na sjeverni i južni dio fronta u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas.

FOTO: VYACHESLAV PROKOFYEV / SPUTNIK / KREMLIN POOL/EPA
FOTO: VYACHESLAV PROKOFYEV / SPUTNIK / KREMLIN POOL/EPA

Na jugu Ukrajine sigurnosna situacija oko grada Mikolajiva sprječava da njegove luke budu uključene u dogovor kojim se dopušta izvoz ukrajinskog žita iz crnomorskih luka.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan telefonski je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, zahvalivši mu na njegovu “pozitivnom stavu” u produženju crnomorskog sporazuma o žitu.

Čini se kako se bitka za Bahmut, koju ukrajinski i ruski zapovjednici nazivaju “strojem za mljevenje mesa”, stabilizira. Najkrvavija bitka u Evropi od Drugog svjetskog rata počela je u avgusta prošle godine i od tada je odnijela hiljada života s obje strane. Između 20.000 i 30.000 ruskih vojnika ubijeno je ili ozlijeđeno u bitci za Bahmut. Moskva tvrdi da je Ukrajina izgubila više od 11.000 vojnika u februaru, od kojih je većina poginula u i oko Bahmuta.

Ruski vojnici i pripadnici plaćeničke skupine Wagner posljednjih su tjedana u valovima napadali ukrajinske oružane snage na istoku zemlje. Uprkos intenzivnim borbama, Bahmut nije pao. Sada se čini da je tempo ruskih napada u Bahmutu zastao, a Ukrajinci utvrđuju svoje položaje. Vojni analitičari ističu kako Bahmut ima malu stratešku vrijednost. Veliki broj ruskih žrtava mogao bi biti glavni razlog zbog kojeg se Ukrajina nije povukla iz grada.

Uglavnom zaustavljeni

Britansko ministarstvo odbrane u prekjučerašnjem saopćenju piše kako je ruski napad na Bahmut “uglavnom zaustavljen”, navodeći kao uzrok “ekstremno iscrpljivanje” ruskih snaga. Umjesto zauzimanja samog grada, Rusija je sada prebacila svoj fokus na područje južno i sjeverno od Bahmuta. Slično je prekjučer ustvrdio i ukrajinski vrhovni zapovjednik oružanih snaga Valerij Zalužni, koji je rekao kako “ogromni napori” ukrajinskih vojnika koče ruske snage koje napadaju Bahmut.

Rusija se sada usredotočila na zauzimanje južnijeg grada Avdiivke i krenula prema bojišnici blizu Kremine i Svatova sjeverno od Bahmuta. Ukrajinska vojna izvještaje navode da su se u petak odvijale teške borbe duž linije koja se proteže od Limana do Kupjanska, kao i na jugu kod Avdiivke, na periferiji grada Donecka koji drže Rusi. Rusija je također napala južnu regiju Herson 67 puta u petak, ispalivši 301 granatu iz teškog topništva i višecijevnih raketnih bacača Grad. Premještanje ruskih snaga sugerira da se Rusija prebacuje s napada u obranu dok se priprema za očekivanu ukrajinsku protuofenzivu, potpomognutu zapadnim oružjem. Ukrajinske snage mogle bi pokušati pokrenuti protuofenzivu prije nego što se ruska odbrambena industrijska baza prilagodi i poveća svoje proizvodne kapacitete.

Međutim, ako Ukrajina želi osloboditi svoj teritorij, svaka ofenziva mora biti brza i odlučna kako bi se iskoristila iscrpljenost ruske vojske. “Svaka ofanziva – čak i ako bude uspješna – na kraju će se iscrpiti, a svakako prije oslobađanja cijele Ukrajine. Obje će strane vjerovatno završiti godinu iscrpljene, možda s revidiranim linijama fronta, ali u virtualnom zastoju budući da nijedna strana neće imati resurse – ljude ili materijal – za povlačenje odlučnog poteza”, ističe za Sky News vojni analitičar Sean Bell.

Zapad želi izbjeći da se rat odugovlači, a u jednom trenu će se suočiti s izborom – nastaviti podupirati dugotrajni sukob sa sve manjim resursima ili izvršiti pritisak na obje strane da krenu u pregovore. “Ulozi ne mogu biti veći za Ukrajinu – pozornica je spremna za ono što bi moglo biti posljednje poglavlje ovog sukoba”, dodao je Bell.

Nazvao ga Erdogan

Putin i Erdoğan su nakon telefonskog razgovora rekli da su “zadovoljni pozitivnom dinamikom trgovinskih i gospodarskih odnosa, uspješnom provedbom zajedničkih strateških projekata u energetskom sektoru, uključujući opskrbu plinom i izgradnju nuklearne elektrane Akkuyu u Turskoj”. Ugovor kojim se omogućava siguran izvoz ukrajinskog žita preko Crnoga mora prošle je sedmice produžen za najmanje 60 dana. No, zbog sigurnosne situacije na jugu zemlje, posebno oko Mikolajiva, brojne luke ne mogu izvoziti žito. Luke Mikolajiva činile su oko 35 posto ukrajinskog izvoza hrane prije invazije na Ukrajinu.

Prihvati notifikacije