Od završetka krvave agresije na našu zemlju, pa do danas, ekshumirano je oko 24.000 posmrtnih ostataka žrtava rata.
Članovi porodica u kojima je nestalo i ubijeno jedno ili više članova i 27 godina nakon okončanja agresije uporno tragaju za ostacima svojih najdražih, a Institut za nestale osobe BiH trenutno traga za više od 7.000 nestalih osoba odnosno njihovim posmrtnim ostacima.
Kako su nam rekli u Institutu pandemija koja je harala svijetom 2020. i 2021. i koja je zaustavila skoro sve ljudske procese i normalan život, stopirala je i mnoge ekshumacije, pa su brojne porodice stradalih morale čekati kako bi nastavili potragu.
Ostvaren napredak
Ove godine situacija se popravila, a posljednjih 11 mjeseci 2022. rezultati rada Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, a kada je u pitanju proces traženja, ekshumacija i identifikacija, uprkos svim poteškoćama sa kojima se suočavaju radnici i istražitelji na terenu, značajno su bolji u odnosu na isti period prethodne godine.
– Ono u čemu smo ostvarili najznačajniji napredak ove godine definitivno jeste proces identifikacija. Na tom polju smo postigli sto posto bolje rezultate u odnosu na isti period prošle godine. Tako su u ovoj godini, do kraja novembra, identifikovane 144 žrtve proteklog rata. Poređenja radi, u istom periodu prošle godine smo identifikovali 71 žrtvu, rekla je glasnogovornica INO-a Emza Fazlić na početku razgovora za Bosnainfo.ba.
– U 11 mjeseci ove godine izvršeno je 10 posto više predvizita u odnosu na isti period prošle godine, dakle naši istražitelji su na teren izašli 1.438 puta. U ovom periodu je izvršeno i 40 posto više ekshumacija u odnosu na 2021.. Naime, u 11 mjeseci prošle godine izvršena je 61 ekshumacija dok su do kraja novembra ove godine izvršene 102 ekshumacije, kaže Fazlić.
Najnoviji podaci INO-a govore kako je u 2022. dosad ekshumirano i više posmrtnih ostataka i to za 10 posto. Do kraja novembra je ekshumirano 80 posmrtnih ostataka.
U međuvremeni specijalizirani timovi nastavljaju rad i na ispravljanju pogrešnih klasičnih identifikacija, pa su do sada, u ovoj godini utvrđene nepodudarnosti između DNK i klasične identifikacije u sedam slučajeva.
Lažne dojave
Nažalost, postoji nekoliko vrsta problema s kojima se susreću radnici ovog Instituta pogotovo kada su u pitanju lažne dojave i pogrešne informacije.
– I ove godine kao i prethodnih mnoge informacije o lokacijama grobnica koje smo imali pokazale su se netačnim. Mnogo je takvih informacija došlo do nas i, iako su svjedoci sa sigurnošću tvrdili da se radi o tačnim informacijama i uprkos činjenici da su sve te informacije prošle određene provjere, na terenu nisu dale rezultate. Za razliku od ranijeg perioda kada je od 10 ekshumacija jedna bila neuspješna, sada smo u drugoj situaciji u kojoj je jedna od 10 ekshumacija uspješna, ističe naša sagovornica.
Dojave nisu jedini način na koje INO dolazi do informacija.
– Do informacija o lokacijama grobnica dolazimo na različite načine, kako putem svjedoka, tako i putem anonimnih prijava koje nam pristižu na besplatni broj telefona 080 02 01 07 ili ipak na site lokator koji se nalazi na web stranici ICMP-a.
– Nerijetko i sami članovi porodica tragaju za svojim najmilijim pa nam proslijede sve informacije do kojih dođu, a na osnovu kojih mi postupamo. Također, do informacija nastojimo doći i pretragom arhiva međunarodnih snaga koje su na prostoru Bosne i Hercegovine bile prisutne tokom rata, a koju za nas radi Međunarodni komitet Crvenog krsta, objasnila je Fazlić, te dodala:
– I dalje nastavljamo neumorno apelovati na sve one koje imaju bilo kakvu informaciju o lokacijama grobnica da olakšaju dušu, da se oslobode noćne more i da konačno progovore, da budu humani i da omoguće majkama, očevima, sestrama, braći, djeci… da dostojanstveno ukopaju svoje najmilije i nađu svoj mir.
Nisu sve ekshumacije iste, postoje one gdje se relativno brzo ustanovi identitet osobe, dok postoje i one koje su izuzetno teške, a pogotovo je to slučaj u ekshumacijama vezanim za genocid u Srebrenici.
– Kada su u pitanju ekshumacije, svaka od njih je izuzetno teška, a ove godine smo imali nekoliko identifikacija koje su bile izuzetno teške. Naročito je to slučaj za članove porodica nestalih žrtava u genocidu počinjenom u Srebrenici čiji posmrtni ostaci su ekshumirani prošle godine u Kalinoviku, a identifikovani su ove godine, 27 godina nakon njihovog nestanka, ističe Emza.
Apel porodicama
Jedan slučaj je posebno potresao cijelu zemlju.
– To je slučaj identifikacije žrtava masakra počinjenog u selu Kratina, općina Vitez, tokom 1992. godine. Tom prilikom je identifikovano 13 žrtava, a među njima i pet članova samo jedne porodice, Salkić, roditelji i troje maloljetne djece. Roditelji Emsad i Nihada i njihova djeca Melisa (8), Nermin (12) i Senad (14) iz mjesta Nasioci kod Viteza. Oni su svoj konačni smiraj našli 29 godina nakon što su ubijeni. Još jedna porodica našla je svoj smiraj ove godine, a radi se o porodici Kunovac iz Miljevine. Muniba i Mujo identifikovali su uz svoga sina Dževada, također 29 godina nakon počinjenog zločina nad njima, priča nam Fazlić.
Iskopavanja i ekshumacije nastavljaju se i dalje, a kako nam je kazala naša sagovornica već se znaju neki planovi za 2023..
– Kada su u pitanju planovi Instituta za narednu godinu, nastavljamo potragu za 7.593 žrtve proteklog rata koje se vode kao nestale u našoj zemlji. Prema Tužilaštvu Bosne i Hercegovine već su upućeni zahtjevi za ekshumacijama na više lokacija na području cijele BiH, a između ostalog tu su lokacije na području Višegrada, Srebrenice, Gacka, Nevesinja, Mostara, Igmana, Jahorine… Istovremeno, intenzivno radimo na identifikacijama posmrtnih ostataka žrtava koje su ekshumirane u ranijem periodu i za koje je njihov identitet utvrđen putem DNK metode, ali koje porodice nisu zvanično identificirale, kaže Fazlić, te je na kraju razgovora poručila:
– Apelujemo na porodice da potvrde identifikaciju i ove godine i konačno preuzmu i ukopaju posmrtne ostatke njihovih najmilijih, uprkos činjenici da se u mnogim slučajevima radi o nekoliko kostiju ili čak jednoj kosti. Mi svakako garantujemo da potragu nastavljamo i, ukoliko ponovo pronađeno i identifikujemo posmrtne ostatke te žrtve, da ćemo ih dodati onim ranije ukopanim posmrtnim ostacima.