Ubrzo nakon tog primijetili su da im je s računa skinut novac, i to ukupno u oba slučaja oko osam tisuća eura. Policija provodi daljnje kriminalističko istraživanje.
Među evidentiranim kaznenim djelima u protekloj godini najviše je bilo ovakvih phishing prevara, a najčešće žrtve bile su osobe koje su oglašavale prodaju svojih predmeta na internetskim oglasnicima. Prevaranti bi u vrlo kratkom roku od objavljivanja oglasa kontaktirali žrtvu i započeli dogovor oko kupnje i dostave predmeta koji se prodaje.
Sa svojim žrtvama bi uspostavljali kontakt preko popularne mobilne aplikacije za komunikaciju te bi im porukom poslali poveznicu na internetsku stranicu koja je vjerna kopija neke od poznatih dostavljačkih službi u Hrvatskoj.
U razgovoru bi uputili prodavatelja, odnosno žrtvu da unese podatke koji se traže na internetskoj stranici, navodno radi potrebe izvršavanja uplate na njihov račun i dostavljanja paketa. Stvarni cilj prevaranata je prikupiti podatke bankovne kartice žrtve koji su potrebni za izvršavanje isplate s računa prodavatelja.
Naime, broj kartice i CVV broj (drugi naziv je CVC, troznamenkasti kod na poleđini kartice), čim ih žrtva unese, postaju vidljivi počinitelju koji ih odmah koristi u legalnoj aplikaciji (internet bankarstvo ili servis za plaćanje na internetu) s ciljem da prisvoji njezin novac.
Počinitelji ovdje vješto koriste neznanje ili zbunjenost žrtve oko procesa uplate odnosno isplate sredstava s računa. Prilikom uplate na račun potreban je IBAN, dok su za terećenje računa potrebni broj bankovne kartice i sigurnosni kod, a ponekad i dodatna autorizacija ako se radi o 3D sigurnosnoj provjeri.