Na području Evrope, prema procjenama iz 2021. godine, prevalencija dijabetesa iznosi 9,2%. Iz ovog postotka može se zaključiti kako, ukoliko se promatraju Evropljani određene dobne skupine, koja je uzeta kao primjerak za izradu statistike, a za dobivanje postotka prevalencije obično se promatraju osobe u dobnoj skupini od 20 do 79 godina, okvirno 9 od 100 ljudi ima dijabetes.
Predviđa se da će se do 2045. godine prevalencija dijabetesa u Evropi povećati za 13%. Kako prevalencija dijabetesa raste, tako se razvija i sve više opcija za ljude kojima je ova bolest dijagnostikovana. To je bitno da bi se spriječili tragični ishodi i kako bi se dijabetes kroz život moglo što kvalitetnije kontrolisati..
Statistika HZZO-a ukazuje na činjenicu da u Hrvatskoj samo 60% osoba koje boluju od dijabetesa ima službeno postavljenu dijagnozu. Rana dijagnoza je svakako najbolji način za prevenciju neželjenih komplikacija koje ova bolest podrazumijeva jer omogućava osobi da se na vrijeme kvalitetno pobrine za svoje zdravstveno stanje. Moguće je istaknuti neke česte rane simptome dijabetesa, koji znaju biti relativno suptilni, a ukazuju na to da moguće patite od dijabetesa.
Česti rani simptomi dijabetesa su: umor, stalna žeđ, suhoća usta, suha koža, svrbež, česta potreba za mokrenjem, česte infekcije, rane kojima predugo treba da zarastu, oštećenje vida, neplanirano gubljenje na težini, voćni miris daha… Ukoliko primijetite ove simptome, savjet je da porazgovarate s ljekarima te provjerite razinu glukoze u tijelu. Nakon dijagnoze, da biste mogli što je kvalitetnije moguće upravljati svojim stanjem, bitno je znati šta je to tačno dijabetes.
Nama, ljudima, glukoza je glavni izvor energije. Glukozu u tijelo unosimo hranom. Procesom razgradnje ugljikohidrata enzimima, glukoza se otpušta u krv te na taj način putuje do svih stanica. Iako je glukoza jednostavan šećer, kao molekula je prevelika da bi samostalno prodrla u ćeliju.
Da bi ušla u ćeliju, glukoza treba pomoć hormona koji luči žlijezda gušterača, a zove se inzulin. Kada se nakon hranjenja u tijelu poveća razina glukoze, gušterača luči inzulin koji krvlju putuje tijelom te se veže na inzulinske receptore na ćelijama i na taj način omogućava glukozi da uđe u stanice. Šećerna bolest (diabetes mellitus), posljedica je nedovoljnog lučenja inzulina.
Kada razine glukoze postanu više ili niže od preporučene, tijelo prestaje optimalno funkcionisati. Razinu glukoze u tijelu koja je viša od preporučene nazivamo hiperglikemijom. Razina glukoze postaje viša ukoliko gušterača ne luči dovoljno inzulina ili kada tijelo iz određenih razloga nije u mogućnosti adekvatno koristiti proizvedeni inzulin.
Najosnovnija tri tipa dijabetesa s kojima se potrebno upoznati su: dijabetes tipa 1, dijabetes tipa 2 i gestacijski dijabetes. Ukratko, dijabetes tipa 1 definira se kao stanje tijekom kojeg se u tijelu ne može proizvesti dovoljna količina inzulina.
Dijabetes tipa 2, najčešći tip dijabetesa, definira se kao stanje tokom kojeg tijelo količinu inzulina, kojeg je gušterača dovoljno proizvela, ne može adekvatno iskoristiti. Gestacijski dijabetes je stanje za koje je moguće da se pojavi kod žena tokom trudnoće te najčešće nestane nakon što se beba rodi, ali povećava rizik od mogućnosti da će žena koja je rodila i rođeno dijete kasnije u životu patiti od dijabetesa.
Dijabetes je ozbiljna bolest koju treba kontrolisati te naučiti s njom živjeti. Dobru kontrolu se može postići kvalitetnom prehranom, održavanjem zdrave težine, kretanjem i vježbom te regulisanim uzimanjem propisanih lijekova. Također, za kvalitetnu kontrolu dijabetesa bitno je održavati krvni pritisak i holesterol adekvatnima. Naravno, neizostavno je da svakodnevno pratite razinu glukoze u svom tijelu, piše Index.
Lako je ponekad osjećati se iziritirano, tužno ili ljutito, pogotovo neposredno prije i nakon dijagnoze bolesti, ali bilo bi dobro u svakodnevni život uvrstiti prakse koje vam smanjuju razinu stresa. Hormoni stresa, koje uglavnom luče nadbubrežne žlijezde, djeluju kontrainzularno, to jest čine inzulin nedjelotvornim.
Kako bi ovladali stresom, dobro je naučiti kako primjenjivati određene tehnike samopomoći. Ukoliko se osjećate loše zatražite pomoć od nekoga u koga imate povjerenja da će saslušati vaše brige i pomoći vam da se osjećate opuštenije, mirnije i bolje.
Tjelesna aktivnost pomaže u kontroli dijabetesa zato što gradi mišiće, a razvijeni mišići za funkcionisanje trebaju manje inzulina od masnog tkiva. Idealno bi bilo da ste fizički aktivni većinu dana u sedmici. Zdrava i umjerena prehrana, naravno, također pomaže u kontroli količine masnog tkiva koje za rad zahtjeva veću količinu inzulina od mišićnog.
Korisno je imati plan prehrane i pridržavati ga se. Poželjno je birati hrau koja ima manje kalorija, zasićenih i trans masti te šećera i soli. Preporučuje se prilikom jedenja obroka polovicu tanjira napuniti voćem i povrćem, četvrtinu nemasnim proteinima, a četvrtinu žitaricama od cjelovitog zrna.
Jedno od osnovnih pravila uravnotežene prehrane za dijabetičare je da se jede redovno te da se glavna tri obroka jedu svaki dan u slično vrijeme. Bitno je također imati dva međuobroka i znati da preskakati obroke nije preporučljivo jer se preskakanjem obroka usporava metabolizam. Također, ne bi se trebalo prejedati. Savjetuje se da slatke sokove zamijenite vodom. Bitno je unositi dovoljno vode i smanjiti ili eliminirati unos kofeina, nikotina, alkohola i rafiniranog šećera u tijelo.
Dijabetes ne utječe na ljude koji žive s njim samo fizički već i emocionalno. Ukoliko imate podršku, koristite je, bit će vam lakše. Fokusirajte se na elemente života s dijabetesom koje možete direktno kontrolisati kako biste poboljšali svoje stanje, a one na koje ne možete direktno utjecati pokušajte otpustiti kako bi si smanjili količinu stresa.
Ne brinite, znate kako kvalitetno upravljati svojim stanjem. Ukoliko vas stres obuzme nakon dijagnoze i tokom procesa uspostavljanja rutine koja bi vam trebala pomoći, budite blagi prema sebi, idite polako, korak po korak prema zdravim navikama. Očekivano je da uspostavljanje rutine isprva izaziva svojevrstan otpor, ali probajte ne odustati. Obratite se za pomoć kada procijenite da vam treba.
Nije loše za savjet pitati druge ljude koji žive s dijabetesom i uspješno kontrolišu svoje stanje te su prethodno prošli kroz proces uspostavljanja zdrave rutine. Nemojte preskakati obroke te se trudite ne izbjegavati tjelesnu aktivnost.
Slušajte savjete ljekara, redovito pijte svoje lijekove i svakodnevno kontrolišite razinu glukoze u tijelu. Nositi se s dijabetesom i uspostaviti dobru rutinu za kontrolu bolesti, biti bez stresa, kvalitetno se hraniti te biti aktivan svakako je izazovno, ali odlično će utjecati na vaše tijelo.