Jedna strana misli da će ove godine izborom laureata biti izražena kritika ruskoj invaziji na Ukrajinu. Druga vjeruje da će naglasiti hitnu potrebu borbe protiv globalnog zagrijavanja. Ove godine bilo je ukupno 343 tajnih nominacija pa bi peteročlani Nobelov odbor mogao i iznenaditi stručnjake i odlučiti nešto sasvim drugo.
Henrik Urdal, direktor Instituta za istraživanje mira iz Osla (PRIO), rekao je da bjeloruska opoziciona čelnica Svetlana Tihanovska i kritičar Kremlja Aleksej Navaljni koji se nalazi u zatvoru zaslužuju da im se oda počast zajedno.
“Oboje su šampioni nenasilnih prodemokratskih aktivnosti u svojim zemljama”, rekao je. “I Navaljni i Tihanovska također su snažni protivnici rata u Ukrajini”. Sve od Drugog svjetskog rata nije bilo ratnog sukoba između dvije zemlje tako blizu Oslu, sjedištu Nobelove nagrade za mir.
Odbor bi mogao i poslati poruku osude rata u Ukrajini i dodijeliti Nobelovu nagradu onima koji dokumentiraju ratne zločine u Ukrajini kao što su Međunarodni kazneni sud ili istražitelji Bellingcata.
A na primjer ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, simbol ukrajinskog otpora i jedan od favorita na kladionicama? “Odbor će vjerojatno biti jako oprezan u pogledu dodjele nagrade predsjedniku u ratu… bez obzira na to što je Ukrajina napadnuta”, rekao je Urdal. “Uvijek će biti zločina, čak i na ukrajinskoj strani”.
Hiljade ljudi širom svijeta mogu nominirati kandidate za nagradu do 31. januara, uključujući članove parlamenta i ministre iz svih zemalja, bivše laureate i neke univerzitetske profesore. Članovi Nobelovog odbora također mogu predložiti svoje kandidate na svom prvom sastanku, koji je ove godine održan nedugo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.
Drugi promatrači kažu da bi borba protiv klimatskih promjena mogla biti vrijedna Nobela nakon još jedne godine obilježene ekstremnim vremenskim prilikama, uključujući rekordni toplotni val u Evropi i katastrofalne poplave u Pakistanu.
Stručnjaci UN-a za klimu izdali su jasno upozorenje u jako mračnom izvještaju u aprilu. “Sad ili nikad, ako želimo ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzijevih”, rekao je Jim Skea, supredsjednik radne skupine koja stoji iza izvještaja.
“Kada bi nagradu dodijelio za borbu protiv klimatskih promjena, Nobelov odbor imao bi jedinstvenu priliku poručiti da se višestruke krize s kojima se svijet suočava moraju rješavati zajedno”, rekla je Oda Andersen Nyborg, čelnica Norveškog mirovnog vijeća.
Među imenima koja se spominju kao mogući dobitnici nagrade za klimu je švedska aktivistkinja Greta Thunberg i/ili njezin pokret Petkom za budućnost, zatim neumorni britanski prirodoslovac David Attenborough i drugi aktivisti.
Postoji još nekoliko opcija
Među ostalim mogućim laureatima spominju se glavni sekretar UN-a Antonio Guterres, UN-ova Okvirna konvencija za klimatske promjene (UNFCC) i ministar vanjskih poslova Tuvalua, Simon Kofe, čijoj zemlji prijeti porast razine mora.
Ako odbor oda priznanje radu u drugim poljima, nagradu bi mogli dobiti aktivisti za ljudska prava iz Kine, Afganistana i Irana, kao i Transparency International ili Međunarodni sud pravde. Po Sverreu Lodgaardu, naučniku Norveškog instituta za međunarodne odnose (NUPI), odbor bi mogao odlučiti da nagradu ove godine uopće ne dodijeli. Zadnji put to se dogodilo prije 50 godina.
“Niko ne može tvrditi da je nešto veliko postigao na području mira, sukobima kao da nema kraja, a sporazumi kao da postoje da ih se krši”, rekao je za AFP. Nobelovu nagradu za mir prošle su godine dobili borci za medijske slobode – Maria Ressa s Filipina, čijem portalu prijeti gašenje, i Rus Dmitrij Muratov, čijem listu je oduzeta licenca, piše Index.hr