Poručio je to u intervjuu za Bosnainfo poslanik u Parlamentu BiH i član Predsjedništva Naše stranke Damir Arnaut.
Gospodine Arnaut, na početku ovog razgovora recite nam kako biste ocijenili aktuelnu političku situaciju u BiH? Vidite li naznake njenog poboljšanja u nekom doglednom periodu?
ARNAUT: Situacija – na svim nivoima – odgovara vlasti kakvu imamo. U Sarajevu porodilje dobivaju 1.000 KM mjesečno, stopa nataliteta rapidno raste, tramvajska pruga se obnavlja nakon 60 godina, a uskoro kreće pruga prema Hrasnici, projekat o kom su sve ranije vlade samo pričale, a ova vlada ga provodi.
Na državnom nivou je sve u zastoju zbog četiri delegata koja je SDA dala Dodiku i Čoviću. Jedina svijetla tačka je Istražna komisija koja je razotkrila korupciju u pravosuđu.
Vanjska politika je u rasulu. Bisera Turković ima jaku podršku radikalnog iranskog režima, a zaoštrila je odnose s Izraelom – jedinom demokratijom na Bliskom Istoku.
Ukratko, situacija na entitetskom i državnom nivou će se poboljšati ako nakon oktobra na vlast dođe Trojka i krene raditi kao što radi u Sarajevu.
Čini se da ste sve jači kritičar djelovanja visokog predstavnika Christiana Schmidta. Šta mu najviše zamjerate?
ARNAUT: Iskreno, nisam kritičar visokog predstavnika. Prije par mjeseci smo kolega Helez i ja sa Schmidtom imali višesatni sastanak oko nalaza Istražne komisije i g. Schmidt istinski brine za Bosnu i Hercegovinu.
Ja sam ga, jednostavno, zamolio u dva pisma da ne nameće odluke koje vode u pravcu implementacije Mostarskog sporazuma između Čovića i Izetbegovića.
Ja shvatam da Schmidt, skupa sa SAD-om i Ujedinjenim Kraljevstvom, osjeća obavezu implementirati sporazum koji je u njihovom prisustvu potpisan. Ali taj sporazum ne obavezuje Bosnu i Hercegovinu, već isključivo dvije stranke koje će, nadam se, nakon oktobra biti u opoziciji.
Drago mi je da je g. Schmidt uvažio te i druge argumente.
Schmidt je dosad intervenisao dva puta koristeći bonske ovlasti. Smatrate li da bi trebao ponovo intervenisati, i ako da – u kojim oblastima?
ARNAUT: Za Bosnu i Hercegovinu bi najbolje bilo da nema potrebe za intervencijama OHR-a. Istražna komisija je primjer da se jako puno može uraditi u domaćim institucijama.
Mi nismo samo razotkrili korupciju u pravosuđu i ishodili smjenu Gordane Tadić i Milana Tegeltije, već smo tu atmosferu prenijeli i u Predstavnički dom gdje smo doslovno progurali tri EU zakona. Oni su pali u Domu naroda zbog tog kontrolnog paketa koji je Bakir dao Dodiku i Čoviću.
Ali, ako nakon oktobra budemo imali vlast koju čine snage koje su inicirale formiranje Istražne komisije i koje su činile njenu okosnicu, neće biti potrebe za intervencijama OHR-a. To mogu i garantovati.
Iz RS-a konstantno slušamo da je Schmidt njemački turista i građanin, da njegove odluke neće primjenjivati… No, istina je, čini se, sasvim drugačija. Sve odluke koje je dosad donio, imaju se poštovati, i to važi za sve političare iz RS-a, predvođene liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, najljućim protivnikom Schmidta u BiH. Jer, Schmidtova je u BiH ipak posljednja…
ARNAUT: Pa, evo, primjenjuju se. CIK je već počeo implementaciju novih pravila iz Izbornog zakona.
No, pogledajte i komparativno – Dodik je Inzka prizemno vrijeđao, nije ga se bojao. Izjave uperene prema Schmidtu su puno obazrivije. Dijelom je to zbog različitog stila, dijelom jer iza Schmidta stoji puno jača zemlja nego iza Inzka, ali u konačnici nema sumnje da se Dodik Schmidta istinski boji.
Krajem marta ove godine podigli ste prijavu protiv člana Glavnog odbora SNSD-a Rajka Vasića za krivično djelo terorizam, odnosno zbog prijetnji da će minirati RTV dom. Tada ste izjavili kako se nadate da će Tužilaštvo BiH promptno reagovati. Međutim, evo prošlo je jače od četiri mjeseca od tada, ali i dalje ništa…
ARNAUT: Ma kakvi. Postupajući tužilac je Gordana Tadić. To je dovoljno da pokaže da se ništa neće poduzeti. Korupcija je i dalje prisutna u bh. pravosuđu.
Kakva su Vaša očekivanja od predstojećih izbora u BiH?
ARNAUT: Moj prijedlog, polu u šali, polu u zbilji, je da slogan opozicije treba biti: “Ako vam je dobro, onda ništa”. Ukratko, do građana je.