Ja ću reći svoj stav – da je kandidatski status trebalo da bude dat BiH prije nekoliko godina.
Naravno da razumijemo da se određeni ubrzani koraci prema EU dešavaju zbog određenih geopolitičkih prilika i da u tom smislu oni posmatraju Zapadni Balkan kao mjesto kome treba omogućiti prostor za EU.
Kada kažem da smo trebali dobiti i ranije, onda ću reći na osnovu svega što je rađeno u okviru BiH, ne samo na tih 14 prioriteta koje ne treba posmatrati izolovano, jer su neke zemlje u prethodnom periodu, tokom ove kalendarske godine dobijale kandidatski status bez bilo kakvih uslovljavanja, upravo zbog toga što su svjetske okolnosti to diktirale, pa se i odnos EU prilagodio o pitanju dodjeljivanja kandidatskog statusa – rekla je Cvijanović nakon održanih sastanaka s predsjednicom i premijerom Grčke u Atini.
Kada je riječ o dodjeljivanju statusa, navodi, treba imati na umu da i pored toga što mi pričamo o brojnim uslovima koje treba ispuniti, kriterijumima zemalja pojedinačno, da EU ima autonomno pravo da donese političku odluku i svako napredovanje određene zemlje konačno se vezuje za političku odluku.
– Naravno da će oni to bazirati na određenom broju ispunjenih uslova. Ali postoji i politička volja – ističe Cvijanović.
Naglašava da EU treba da ima kredibilniji odnos prema zemljama Zapadnog Balkana nego što je to ranije bio slučaj.
– Ne možete u EU imati jednostran odnos i crno-bijelu sliku. Nadam se da će EU promijeniti svoj odnos prema balkanskim zemljama, za dobrobit i balkanskih zemalja i EU.
EU je važno da u svom okruženju ima sigurno okruženje, druge države koje su sigurno okruženje.
Bez obzira što je EU sve ove godine ulagala u BiH u infrastrukturnim projektima prvenstveno, mislim da treba da počnemo da poštujemo sebe i da gledamo kako da kroz regionalne inicijative dođemo do infrastrukturnih poboljšanja, neometanog protoka ljudi, robe, kapitala, studenata, radne snage i slično.
U tom smislu posmatram dvije važne inicijative, jedna je Berlinski proces, on nam pomaže da međusobno jačamo na infrastrukturnom i ekonomskom planu, druga Otvoreni Balkan koji bi bio neka vrsta nadogradnje i dao nam mogućnost da naša privreda ima neometano kretanje kroz regiju, bez administrativnih opterećenja – navela je predsjedavajuća Predsjedništva BiH za RTRS.
Dodaje da je upravo, zbog toga veliki zagovornik te inicijative.
– Razumijem, naravno, da u Predsjedništvu BiH i drugim institucijama na nivou BiH nemate potpunu saglasnost oko ovoga, ali mislim da vrijeme koje je pred nama treba da nas uputi koji su naši benefiti, da razgovaramo otvoreno i partnerski, da ne stavljamo glavu u pijesak.
Za nas je važno da se, kada je riječ o dobijanju kandidatskog statusa EU, stvari dešavaju na partnerskom nivou, da se poštuje Ustav i ustavna struktura u okviru koje je jasno definisano šta to koji nivo vlasti ima na raspolaganju od ustavnih nadležnosti i šta je, konačno, obaveza kojeg nivoa vlasti – rekla je Cvijanović.
Ocijenila je da BiH treba da koordiniše svoje obaveze.
– Da budemo kredibilni i ono što je crvena linija jeste nasilna centralizacija, to je nešto što ne možemo prihvatiti i ne postoji cijena za koju bismo to prihvatili.
Partnerski treba da razgovaramo koje su naše obaveze, a da pritom ne izlazimo iz ustavnog okvira, a on je vrlo jasan i precizan.
A ako ćemo biti iskreni, svi problemi u BiH unazad nekoliko decenija bili su vezani za nasilnu centralizaciju.
Ona je dolazila od visokih predstavnika, kroz njihove nasilne intervencije ili na neki drugi način. U suštini, sav problem se vezuje za to – smatra Cvijanović.