Tim riječima publicista iz Bijeljina Jusuf Trbić objašnjava skup u čast Draži Mihailoviću, vođi četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu, koji će biti održan u tom gradu na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.
“Dražin dan” zakazan je za nedjelju 17. jula. Kao mjesto održavanja najprije je određen trg nazvan po Draži Mihailoviću u centru Bijeljine, da bi potom skup bio premješten u Saborni hram, pravoslavnu crkvu u ovom gradu.
Organizator je Udruženje “Kraljevina Srbija” čije je sjedište u Beogradu, a predstavništvo u bh. entitetu Republika Srpska.
Mihailović je 1946. godine osuđen na smrt zbog ratnih zločina i kolaboracije s nacističkom Njemačkom, a nakon toga je strijeljan.
Trbić za Radio Slobodna Evropa (RSE) ističe da skupovi kojima se on veliča, kao i četnički pokret koji je prevodio, ne predstavljaju nikakvu novost u tom dijelu BiH.
Uobičajeno je, kaže, da se prošlost mijenja u skladu s nacionalističkim ciljevima i da se “fašisti i njihovi saradnici promoviraju u heroje”.
“Ovdje je moguće što nije nigdje u svijetu. Na području Semberije i Majevice, od ruke četnika stradalo je i mnogo Srba. Zamislite koliko je morbidno slaviti ih kao heroje“, ističe Trbić koji je i član Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” u Bijeljini.
Zašto je promijenjena lokacija?
Kada je riječ o spomenutoj promjeni lokacije, do te odluke je došlo nakon što su političke stranke iz entiteta Federacije BiH – Socijaldemokratska partija BiH, Naša stranka i stranka Narod i pravda, uputile zahtjev policiji da zabrani skup na trgu.
Predstavnik organizatora iz Udruženja “Kraljevina Srbija” Branislav Tomić, međutim, tvrdi da je lokacija skupa promijenjena “iz tehničkih razloga” te da će parastos biti njen jedini sadržaj.
“Ne mislimo da bilo koga vrijeđamo, nego samo da poštujemo svoje. To je samo jedan duhovni čin i ništa više od toga”, kazao je on.
Na pitanje RSE zašto odaju počast vođi četničkog pokreta, Tomić je naveo da su “Mihailovićev lik i djelo decenijama predmet manipulacija” kao i da se “ne smije zaboraviti da je odlikovan od saveznika zbog uloge u Drugom svjetskom ratu”.
Ni starješina Sabornog hrama u Bijeljini Dragan Pejčić ne vidi ništa sporno u tome da parastos Draži Mihailoviću bude služen u ovom hramu.
“Crkva se moli za sve stradalnike i to je sasvim normalno”, kazao je on za RSE.
Šta kažu inicijatori zabrane skupa?
Stranke koje su tražile zabranu skupa u Bijeljini su, uz ostalo, navele da skup posvećen Mihailoviću predstavlja javno izazivanje nacionalne i vjerske mržnje te netrpeljivosti.
Uz podsjećanje da je on bio “vođa pokreta kojem je cilj istrebljenje Bošnjaka iz Sandžaka, te Bošnjaka i Hrvata iz BiH”, upozorili su da se u Mihailovićevo ime “ubijalo i u ratu tokom devedesetih godina prošlog stoljeća”.
“Tvrdnje organizatora da će se ljudi koji veličaju one poput Mihailovića suzdržati od povika i uvreda predstavlja vrijeđanje inteligencije za svakog normalnog čovjeka. To su dokazano fašistička naslijeđa”, kazao je za RSE Elmedin Konaković, predsjednik stranke “Narod i pravda” i jedan od potpisnika zahtjeva.
Inače, svake godine, 13. marta u Višegradu, gradu na istoku BiH, okupljaju se pripadnici ravnogorskih četničkih organizacija iz BiH i drugih zemalja kako bi obilježili godišnjicu hapšenja Draže Mihailovića.
Ova okupljanja su obilježena isticanjem ikonografije i pjevanjem pjesama koje potiču na mržnju i strah kod bošnjačkih povratnika u tom gradu. No, ove godine skup nije održan, nakon što ga je zabranila policijska stanica u Višegradu.