“Terorističke organizacije postavljaju mine, a Švedska namjerno gazi na njih. Mogu ih očistiti ako žele”, rekao je Cavusoglu u južnoj turskoj provinciji Antalyji.
O provokacijama terorističkih grupa koje ciljaju na Turkiye i predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u Švedskoj, Cavusoglu je rekao:
“Na Švedskoj je da odluči da li će očistiti mine ili zgaziti na njih. Ako zgazite na njih, eksplodiraće.”
Dodao je da terorističke organizacije “lutaju” Švedskom, istakavši da ukoliko Stockholm ispuni svoje obaveze preuzete u tripartitnom memorandumu za pristupanje NATO-u, turska strana će “sjesti, razgovarati i održati svoju riječ”.
Švedska i Finska su formalno podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u u maju prošle godine, napuštajući decenije vojnog nesvrstavanja, što je odluka potaknuta ruskim ratom protiv Ukrajine, koji je počeo 24. februara 2022. godine.
Međutim, Turkiye, članica NATO-a više od 70 godina, iznijela je prigovore, optužujući ove dvije države da tolerišu pa čak i podržavaju terorističke organizacije, uključujući PKK i terorističku organizaciju FETO, grupu koja stoji iza pokušaja puča u Turkiye 15. jula 2016. godine.
Prošlog juna, Turkiye i dvije nordijske države potpisale su memorandum na samitu NATO-a kako bi se posvetile legitimnim sigurnosnim zabrinutostima Ankare, otvarajući put njihovom konačnom članstvu u alijansi.
U memorandumu, Švedska i Finska su se složile da neće pružati podršku YPG/PYD-u i FETO-u, da će spriječiti sve aktivnosti terorističkih organizacija, izručiti osumnjičene za terorizam, uvesti nove zakone za kažnjavanje terorističkih zločina te da više neće provoditi nacionalni embargo na oružje između tri države.
Međutim, turski zvaničnici kažu da te zemlje, posebno Švedska, tek treba da poduzmu neophodne korake protiv terorizma.
Razgovori o nordijskim kandidaturama za članstvo su zaustavljeni nakon nedavnih provokativnih demonstracija i paljenja Kur’ana u Stockholmu.
Ankara je također nagovijestila razmatranje zahtjeva Finske za članstvo u NATO-u odvojeno od Švedske.
Kritikujući nedavno zatvaranje nekih zapadnih konzulata u Istanbulu, šef turske diplomatije je rekao:
“Ako ne napravite korak unazad, mi ćemo poduzeti neophodne korake.”
Kazao je kako turska strana zna da su neki ambasadori pozivali druge da se pridruže potezu.
“Pozvali smo ih u ministarstvo. Dali smo potrebna upozorenja. Rekli smo da znamo šta želite da uradite, a vi pokušavate da pokažete Turkiye kao nestabilnu” rekao je turski ministar vanjskih poslova.
Cavusogluove izjave uslijedile su nakon što je Turkiye pozvala ambasadore zapadnih država, uključujući Sjedinjene Američke Države, kako bi kritikovala njihovu odluku da privremeno zatvore diplomatska predstavništva i izdaju sigurnosna upozorenja nakon nedavnog spaljivanja islamske svete knjige Kur’ana u nekim evropskim zemljama.
U Ministarstvo vanjskih poslova Turkiye pozvani su i ambasadori Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Holandije, Švedske, Švicarske i Velike Britanije.