<?xml version="1.0" encoding="UTF-8" ?>
<rss version="2.0"
     xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
     xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
     xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
     xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
     xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
     xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
>

    <channel>
        <title>Bosnainfo rss  - Retrovizor</title>
        <atom:link href="https://bosnainfo.ba/rss-feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
        <link>https://bosnainfo.ba/category-feed/retrovizor/</link>
        <description>Bosnainfo rss  - Retrovizor</description>
        <pubDate>Fri, 04 Sep 2026 04:59:25 +0000</pubDate>
        <language>bs-BA</language>
                    <item>
                <title>Čovjek koji je Bosnu pretakao u stihove: Na današnji dan rođen Skender Kulenović</title>
                <description><![CDATA[
Skender Kulenovic rođen je na današnji dan,  2. septembra 1910. godine u Bosanskom Petrovcu, gdje je završio osnovnu školu, a potom nakon naglog osiromašenja porodice (agrarna reforma) prelazi u majčino rodno mjesto Travnik gdje od 1921. do 1930. godine kao vanjski učenik pohađao Jezuitsku gimnaziju. 
]]></description>
                <pubDate>Tue, 01 Sep 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/covjek-koji-je-bosnu-pretakao-u-stihove-na-danasnji-dan-rodjen-skender-kulenovic/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/covjek-koji-je-bosnu-pretakao-u-stihove-na-danasnji-dan-rodjen-skender-kulenovic/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Čovjek koji je Bosnu pretakao u stihove: Na današnji dan rođen Skender Kulenović"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2024/01/skender-kulenovic-427x285.jpg"
                        title="Čovjek koji je Bosnu pretakao u stihove: Na današnji dan rođen Skender Kulenović"/>
                    <p> 
Skender Kulenovic rođen je na današnji dan,  2. septembra 1910. godine u Bosanskom Petrovcu, gdje je završio osnovnu školu, a potom nakon naglog osiromašenja porodice (agrarna reforma) prelazi u majčino rodno mjesto Travnik gdje od 1921. do 1930. godine kao vanjski učenik pohađao Jezuitsku gimnaziju. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Na današnji dan napustio nas je Safet Isović: Njegove sevdalinke i danas bude najdublje emocije</title>
                <description><![CDATA[
Na današnji dan 2007. godine u Sarajevu je preminuo Safet Isović, jedan od najznačajnijih i najprepoznatljivijih interpretatora bosanske sevdalinke. 
]]></description>
                <pubDate>Tue, 01 Sep 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-napustio-nas-je-safet-isovic-njegove-sevdalinke-i-danas-bude-najdublje-emocije/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-napustio-nas-je-safet-isovic-njegove-sevdalinke-i-danas-bude-najdublje-emocije/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Na današnji dan napustio nas je Safet Isović: Njegove sevdalinke i danas bude najdublje emocije"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2022/09/Safet-isovic-1-400x285.jpg"
                        title="Na današnji dan napustio nas je Safet Isović: Njegove sevdalinke i danas bude najdublje emocije"/>
                    <p> 
Na današnji dan 2007. godine u Sarajevu je preminuo Safet Isović, jedan od najznačajnijih i najprepoznatljivijih interpretatora bosanske sevdalinke. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>NA DANAŠNJI DAN BiH održala prve izbore nakon rata, poznati i zanimljivi detalji</title>
                <description><![CDATA[
Izbori u Bosni i Hercegovini se održavaju svake četvrte godine počev od novembra 1990. godine, koji se smatraju i prvim slobodnim višepartijskim izborima. 
]]></description>
                <pubDate>Tue, 01 Sep 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-bih-odrzala-prve-izbore-nakon-rata-poznati-i-zanimljivi-detalji/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-bih-odrzala-prve-izbore-nakon-rata-poznati-i-zanimljivi-detalji/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="NA DANAŠNJI DAN BiH održala prve izbore nakon rata, poznati i zanimljivi detalji"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/08/izbori-427x285.jpg"
                        title="NA DANAŠNJI DAN BiH održala prve izbore nakon rata, poznati i zanimljivi detalji"/>
                    <p> 
Izbori u Bosni i Hercegovini se održavaju svake četvrte godine počev od novembra 1990. godine, koji se smatraju i prvim slobodnim višepartijskim izborima. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Nastanak, uloga i značaj Prvog korpusa u odbrani grada Sarajeva i Republike Bosne i Hercegovine</title>
                <description><![CDATA[
Okruglim stolom na temu „Nastanak, uloga i značaj Prvog korpusa u odbrani grada Sarajeva i Republike Bosne i Hercegovine“, održanim 31. avgusta u Vogošći, Udruženje „Zlatni ljiljani i Zlatna policijska značka“ općine Vogošća obilježilo je 34. godišnjicu formiranja Prvog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine.
]]></description>
                <pubDate>Mon, 31 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/nastanak-uloga-i-znacaj-prvog-korpusa-u-odbrani-grada-sarajeva-i-republike-bosne-i-hercegovine/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/nastanak-uloga-i-znacaj-prvog-korpusa-u-odbrani-grada-sarajeva-i-republike-bosne-i-hercegovine/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Nastanak, uloga i značaj Prvog korpusa u odbrani grada Sarajeva i Republike Bosne i Hercegovine"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/09/Detalj-sa-polaganja-cvijeca-1-427x285.jpg"
                        title="Nastanak, uloga i značaj Prvog korpusa u odbrani grada Sarajeva i Republike Bosne i Hercegovine"/>
                    <p> 
Okruglim stolom na temu „Nastanak, uloga i značaj Prvog korpusa u odbrani grada Sarajeva i Republike Bosne i Hercegovine“, održanim 31. avgusta u Vogošći, Udruženje „Zlatni ljiljani i Zlatna policijska značka“ općine Vogošća obilježilo je 34. godišnjicu formiranja Prvog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Prvo spominjanje kraljevskog grada Visoki: Stoljetni svjedok nad Bosnom</title>
                <description><![CDATA[
Stari grad Visoki je bio poznati srednjovjekovni grad i tvrđava koji je nastao tokom 14. vijeka na brdu Visočici. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad Visoko. 
]]></description>
                <pubDate>Sun, 30 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/prvo-spominjanje-kraljevskog-grada-visoki-stoljetni-svjedok-nad-bosnom/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/prvo-spominjanje-kraljevskog-grada-visoki-stoljetni-svjedok-nad-bosnom/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Prvo spominjanje kraljevskog grada Visoki: Stoljetni svjedok nad Bosnom"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/08/stari-grad-visoki-427x285.jpg"
                        title="Prvo spominjanje kraljevskog grada Visoki: Stoljetni svjedok nad Bosnom"/>
                    <p> 
Stari grad Visoki je bio poznati srednjovjekovni grad i tvrđava koji je nastao tokom 14. vijeka na brdu Visočici. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad Visoko. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Na današnji dan: Počela NATO operacija 'Deliberate Force' kojom je slomljena VRS</title>
                <description><![CDATA[
Operacija Namjerna sila (eng. Operation Deliberate Force) je bila vojna intervencija međunarodne zajednice sa NATO savezom i SAD-om na čelu koja je imala za cilj da onemogući vojni arsenal Srba u ratu u Bosni i Hercegovini, a koji su prijetili i/ili napadali UN-ove ”sigurnosne zone” u BiH. 
]]></description>
                <pubDate>Sat, 29 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-pocela-nato-operacija-deliberate-force-kojom-je-slomljena-vrs/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-pocela-nato-operacija-deliberate-force-kojom-je-slomljena-vrs/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Na današnji dan: Počela NATO operacija 'Deliberate Force' kojom je slomljena VRS"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/08/f-16c-avion-operacija-deliberate-force-nato-wikipedia-30-08-427x285.jpg"
                        title="Na današnji dan: Počela NATO operacija 'Deliberate Force' kojom je slomljena VRS"/>
                    <p> 
Operacija Namjerna sila (eng. Operation Deliberate Force) je bila vojna intervencija međunarodne zajednice sa NATO savezom i SAD-om na čelu koja je imala za cilj da onemogući vojni arsenal Srba u ratu u Bosni i Hercegovini, a koji su prijetili i/ili napadali UN-ove ”sigurnosne zone” u BiH. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Godišnjica smrti Tome Zdravkovića: Na šta je mislio kad je pjevao da je dotakao dno života?</title>
                <description><![CDATA[
Danas se navršava 35 godina od smrti legendarnog pjevača Tome Zdravkovića.
]]></description>
                <pubDate>Fri, 28 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/godisnjica-smrti-tome-zdravkovica-na-sta-je-mislio-kad-je-pjevao-da-je-dotakao-dno-zivota/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/godisnjica-smrti-tome-zdravkovica-na-sta-je-mislio-kad-je-pjevao-da-je-dotakao-dno-zivota/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Godišnjica smrti Tome Zdravkovića: Na šta je mislio kad je pjevao da je dotakao dno života?"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2022/08/toma-zdravkovic-427x285.jpg"
                        title="Godišnjica smrti Tome Zdravkovića: Na šta je mislio kad je pjevao da je dotakao dno života?"/>
                    <p> 
Danas se navršava 35 godina od smrti legendarnog pjevača Tome Zdravkovića.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Markale pamte najtežu tišinu: 43 građana Sarajeva ubijena, 90 ranjeno</title>
                <description><![CDATA[
Drugi masakr na Markalama desio se 28. augusta 1995. u 11 sati ujutru. Pet granata je ispaljeno s položaja VRS. Poginulo je 43, a ranjeno 90 građana Sarajeva. 
]]></description>
                <pubDate>Thu, 27 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/markale-pamte-najtezu-tisinu-43-gradjana-sarajeva-ubijena-90-ranjeno/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/markale-pamte-najtezu-tisinu-43-gradjana-sarajeva-ubijena-90-ranjeno/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Markale pamte najtežu tišinu: 43 građana Sarajeva ubijena, 90 ranjeno"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2025/08/bhfanaticos-masakr-markale-e1756400351185-427x285.jpg"
                        title="Markale pamte najtežu tišinu: 43 građana Sarajeva ubijena, 90 ranjeno"/>
                    <p> 
Drugi masakr na Markalama desio se 28. augusta 1995. u 11 sati ujutru. Pet granata je ispaljeno s položaja VRS. Poginulo je 43, a ranjeno 90 građana Sarajeva. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Kako je govorio ratni zločinac: "Kad god krenem pored Sarajeva, svratim, ubijem nekog uz put"</title>
                <description><![CDATA[
Nakon smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, N1 podsjeća na neke od njegovih izjava zabilježenih tokom rata – od rečenice da je protjerivanje nesrpskog stanovništva „genocid“ do prijetnji Bošnjacima u Srebrenici i civila koje je nazivao „Turcima“.
]]></description>
                <pubDate>Wed, 26 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/kako-je-govorio-ratni-zlocinac-kad-god-krenem-pored-sarajeva-svratim-ubijem-nekog-uz-put/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/kako-je-govorio-ratni-zlocinac-kad-god-krenem-pored-sarajeva-svratim-ubijem-nekog-uz-put/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Kako je govorio ratni zločinac: "Kad god krenem pored Sarajeva, svratim, ubijem nekog uz put""
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/08/ratko-mladic-2-427x285.jpg"
                        title="Kako je govorio ratni zločinac: "Kad god krenem pored Sarajeva, svratim, ubijem nekog uz put""/>
                    <p> 
Nakon smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, N1 podsjeća na neke od njegovih izjava zabilježenih tokom rata – od rečenice da je protjerivanje nesrpskog stanovništva „genocid“ do prijetnji Bošnjacima u Srebrenici i civila koje je nazivao „Turcima“.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Bila je zvijezda estrade devedesetih, danas je dekan na fakultetu</title>
                <description><![CDATA[
Aleksandra Perović, koja je devedesetih godina prošlog vijeka stekla veliku popularnost kao članica grupe "Mobi Dik", napravila je potpuni profesionalni zaokret.
]]></description>
                <pubDate>Wed, 26 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/bila-je-zvijezda-estrade-devedesetih-danas-je-dekan-na-fakultetu/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/bila-je-zvijezda-estrade-devedesetih-danas-je-dekan-na-fakultetu/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Bila je zvijezda estrade devedesetih, danas je dekan na fakultetu"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/08/perovic-427x285.png"
                        title="Bila je zvijezda estrade devedesetih, danas je dekan na fakultetu"/>
                    <p> 
Aleksandra Perović, koja je devedesetih godina prošlog vijeka stekla veliku popularnost kao članica grupe "Mobi Dik", napravila je potpuni profesionalni zaokret.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Najveća rudarska tragedija u historiji Tuzle: Prije 36 godina poginulo 180 rudara</title>
                <description><![CDATA[
Na današnji dan, 26. augusta 1990. godine,  u rudniku Dobrnja-Mramor nekoliko sati iza ponoći, u strašnoj eksploziji, čiji uzrok još uvijek nije do kraja razriješen, poginulo je 180 rudara, najmlađe smjene ovog rudnika.
]]></description>
                <pubDate>Tue, 25 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/najveca-rudarska-tragedija-u-historiji-tuzle-prije-36-godina-poginulo-180-rudara/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/najveca-rudarska-tragedija-u-historiji-tuzle-prije-36-godina-poginulo-180-rudara/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Najveća rudarska tragedija u historiji Tuzle: Prije 36 godina poginulo 180 rudara"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/08/kreka-rudnik-tragedija-427x285.png"
                        title="Najveća rudarska tragedija u historiji Tuzle: Prije 36 godina poginulo 180 rudara"/>
                    <p> 
Na današnji dan, 26. augusta 1990. godine,  u rudniku Dobrnja-Mramor nekoliko sati iza ponoći, u strašnoj eksploziji, čiji uzrok još uvijek nije do kraja razriješen, poginulo je 180 rudara, najmlađe smjene ovog rudnika.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Vijećnica pamti noć užasa: Prije 34 godine u plamenu je nestalo neprocjenjivo blago BiH</title>
                <description><![CDATA[
U noći sa 25. na 26. august vatrena stihija progutala je dva miliona knjiga i 300 rukopisa neprocjenjive vrijednosti. 
]]></description>
                <pubDate>Mon, 24 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/vijecnica-pamti-noc-uzasa-prije-34-godine-u-plamenu-je-nestalo-neprocjenjivo-blago-bih/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/vijecnica-pamti-noc-uzasa-prije-34-godine-u-plamenu-je-nestalo-neprocjenjivo-blago-bih/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Vijećnica pamti noć užasa: Prije 34 godine u plamenu je nestalo neprocjenjivo blago BiH"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/08/vijecnica-gori-427x285.png"
                        title="Vijećnica pamti noć užasa: Prije 34 godine u plamenu je nestalo neprocjenjivo blago BiH"/>
                    <p> 
U noći sa 25. na 26. august vatrena stihija progutala je dva miliona knjiga i 300 rukopisa neprocjenjive vrijednosti. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Godišnjica masakra nad Bošnjacima u Raštanima</title>
                <description><![CDATA[
Masakr u Raštanima dogodio se u ranim jutarnjim satima, na današnji dan, 24. augusta 1993. godine, u mostarskom naselju Raštani. 
]]></description>
                <pubDate>Sun, 23 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/godisnjica-masakra-nad-bosnjacima-u-rastanima/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/godisnjica-masakra-nad-bosnjacima-u-rastanima/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Godišnjica masakra nad Bošnjacima u Raštanima"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2023/08/obiljzavanje-rastani-427x285.jpg"
                        title="Godišnjica masakra nad Bošnjacima u Raštanima"/>
                    <p> 
Masakr u Raštanima dogodio se u ranim jutarnjim satima, na današnji dan, 24. augusta 1993. godine, u mostarskom naselju Raštani. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Ramiz Salčin, heroj koji je život dao za slobodu Sarajeva</title>
                <description><![CDATA[
Ramiz Salčin rođen je 13.05.1954. godine u Gacku, a poginuo 22.08.1992. godine na Vojničkom polju.
]]></description>
                <pubDate>Sat, 22 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/ramiz-salcin-heroj-koji-je-zivot-dao-za-slobodu-sarajeva/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/ramiz-salcin-heroj-koji-je-zivot-dao-za-slobodu-sarajeva/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Ramiz Salčin, heroj koji je život dao za slobodu Sarajeva"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/08/ramiz-salcin-mezar-427x285.png"
                        title="Ramiz Salčin, heroj koji je život dao za slobodu Sarajeva"/>
                    <p> 
Ramiz Salčin rođen je 13.05.1954. godine u Gacku, a poginuo 22.08.1992. godine na Vojničkom polju.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Godišnjica smrti doajena bh. glumišta Rejhana Demirdžića</title>
                <description><![CDATA[
Rejhan Demirdžić je bosanskohercegovački pozorišni, filmski, radijski i televizijski glumac, te televizijski scenarista, rođen je 02.01.1927. u Sarajevu. 
]]></description>
                <pubDate>Fri, 21 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/godisnjica-smrti-doajena-bh-glumista-rejhana-demirdzica-2/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/godisnjica-smrti-doajena-bh-glumista-rejhana-demirdzica-2/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Godišnjica smrti doajena bh. glumišta Rejhana Demirdžića"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2025/08/rejhan-demirdzic-427x285.png"
                        title="Godišnjica smrti doajena bh. glumišta Rejhana Demirdžića"/>
                    <p> 
Rejhan Demirdžić je bosanskohercegovački pozorišni, filmski, radijski i televizijski glumac, te televizijski scenarista, rođen je 02.01.1927. u Sarajevu. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Sjećanje na Ines Fančović: Doajenka bh. glumišta koja je odbila napustiti Sarajevo</title>
                <description><![CDATA[
Ines Fančović, doajenka bh. glumišta, preminula je na današnji dan u 86. godini u Sarajevu. Ines je bila penzionisana glumica, legenda teatarskog života Sarajeva.
]]></description>
                <pubDate>Thu, 20 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/sjecanje-na-ines-fancovic-doajenka-bh-glumista-koja-je-odbila-napustiti-sarajevo/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/sjecanje-na-ines-fancovic-doajenka-bh-glumista-koja-je-odbila-napustiti-sarajevo/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Sjećanje na Ines Fančović: Doajenka bh. glumišta koja je odbila napustiti Sarajevo"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/08/Ines-Fancovic-427x285.jpeg"
                        title="Sjećanje na Ines Fančović: Doajenka bh. glumišta koja je odbila napustiti Sarajevo"/>
                    <p> 
Ines Fančović, doajenka bh. glumišta, preminula je na današnji dan u 86. godini u Sarajevu. Ines je bila penzionisana glumica, legenda teatarskog života Sarajeva.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Na današnji dan 1983. godine izrečene presude u Sarajevskom procesu</title>
                <description><![CDATA[
Suđenje grupi bošnjačkih intelektualaca održano je 1983. godine pred Višim okružnim sudom u Sarajevu za djela protiv naroda i države. 
]]></description>
                <pubDate>Thu, 20 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-1983-godine-izrecene-presude-u-sarajevskom-procesu/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-1983-godine-izrecene-presude-u-sarajevskom-procesu/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Na današnji dan 1983. godine izrečene presude u Sarajevskom procesu"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2022/08/sarajevski-proces-alija-izetbegovic-427x285.jpg"
                        title="Na današnji dan 1983. godine izrečene presude u Sarajevskom procesu"/>
                    <p> 
Suđenje grupi bošnjačkih intelektualaca održano je 1983. godine pred Višim okružnim sudom u Sarajevu za djela protiv naroda i države. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Na današnji dan počinjen masakr na Korićanskim stijenama: Više od 200 civila ubijeno</title>
                <description><![CDATA[
Masakr na Korićanskim stijenama jedan je od najmonstruoznijih zločina počinjenih nad više od 200 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz Prijedora, koje su ubile srpske snage.
]]></description>
                <pubDate>Thu, 20 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-pocinjen-masakr-na-koricanskim-stijenama-vise-od-200-civila-ubijeno/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-pocinjen-masakr-na-koricanskim-stijenama-vise-od-200-civila-ubijeno/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Na današnji dan počinjen masakr na Korićanskim stijenama: Više od 200 civila ubijeno"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2023/08/koricanske-stijene-427x285.jpg"
                        title="Na današnji dan počinjen masakr na Korićanskim stijenama: Više od 200 civila ubijeno"/>
                    <p> 
Masakr na Korićanskim stijenama jedan je od najmonstruoznijih zločina počinjenih nad više od 200 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz Prijedora, koje su ubile srpske snage.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Na današnji dan ubijen Hasan Kikić: Književnik koji je svojim djelom govorio uime obespravljenih</title>
                <description><![CDATA[
Hasan Kikić, književnik i revolucionar, rođen je 1905. godine u Gradačcu. 
]]></description>
                <pubDate>Wed, 19 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-ubijen-hasan-kikic-knjizevnik-koji-je-svojim-djelom-govorio-uime-obespravljenih/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-ubijen-hasan-kikic-knjizevnik-koji-je-svojim-djelom-govorio-uime-obespravljenih/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Na današnji dan ubijen Hasan Kikić: Književnik koji je svojim djelom govorio uime obespravljenih"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2024/05/hasan-kikic-427x285.png"
                        title="Na današnji dan ubijen Hasan Kikić: Književnik koji je svojim djelom govorio uime obespravljenih"/>
                    <p> 
Hasan Kikić, književnik i revolucionar, rođen je 1905. godine u Gradačcu. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Na današnji dan austrougarske snage ušle u Sarajevo: Bitka za grad trajala 6 sati</title>
                <description><![CDATA[
Nakon žestokih uličnih borbi, austrougarske snage su na današnji dan, 19. augusta 1878. godine, ušle u Sarajevo i uspostavile svoju upravu. 
]]></description>
                <pubDate>Tue, 18 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-austrougarske-snage-usle-u-sarajevo-bitka-za-grad-trajala-6-sati/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-austrougarske-snage-usle-u-sarajevo-bitka-za-grad-trajala-6-sati/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Na današnji dan austrougarske snage ušle u Sarajevo: Bitka za grad trajala 6 sati"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/08/austrougarske-snage-427x285.png"
                        title="Na današnji dan austrougarske snage ušle u Sarajevo: Bitka za grad trajala 6 sati"/>
                    <p> 
Nakon žestokih uličnih borbi, austrougarske snage su na današnji dan, 19. augusta 1878. godine, ušle u Sarajevo i uspostavile svoju upravu. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Enver Čolaković: “Isplati se čitav život posvetiti Bosni”</title>
                <description><![CDATA[
Na dan 27. maja 1913. godine u Budimpešti se, od oca Vejsil-bega i majke Ilone Mednyanszki, Mađarice, rodio veliki bosanski pisac Enver Čolaković. Nakon Prvog svjetskog rata s porodicom se nastanio u Sarajevu.
]]></description>
                <pubDate>Tue, 18 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/enver-colakovic-isplati-se-citav-zivot-posvetiti-bosni-2/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/enver-colakovic-isplati-se-citav-zivot-posvetiti-bosni-2/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Enver Čolaković: “Isplati se čitav život posvetiti Bosni”"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2025/05/enver-colakovic-427x285.png"
                        title="Enver Čolaković: “Isplati se čitav život posvetiti Bosni”"/>
                    <p> 
Na dan 27. maja 1913. godine u Budimpešti se, od oca Vejsil-bega i majke Ilone Mednyanszki, Mađarice, rodio veliki bosanski pisac Enver Čolaković. Nakon Prvog svjetskog rata s porodicom se nastanio u Sarajevu.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Vedrana Rudan prije smrti: Da sam bogata dala bih medicinskim sestrama sve što imam</title>
                <description><![CDATA[
Vedrana Rudan u svojoj je posljednjoj kolumni, objavljenoj svega nekoliko sedmica prije smrti, pisala o medicinskim sestrama koje su se o njoj i drugim pacijentima brinule na riječkoj onkologiji.
]]></description>
                <pubDate>Mon, 17 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/vedrana-rudan-prije-smrti-da-sam-bogata-dala-bih-medicinskim-sestrama-sve-sto-imam/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/vedrana-rudan-prije-smrti-da-sam-bogata-dala-bih-medicinskim-sestrama-sve-sto-imam/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Vedrana Rudan prije smrti: Da sam bogata dala bih medicinskim sestrama sve što imam"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2022/07/rudan-427x285.jpg"
                        title="Vedrana Rudan prije smrti: Da sam bogata dala bih medicinskim sestrama sve što imam"/>
                    <p> 
Vedrana Rudan u svojoj je posljednjoj kolumni, objavljenoj svega nekoliko sedmica prije smrti, pisala o medicinskim sestrama koje su se o njoj i drugim pacijentima brinule na riječkoj onkologiji.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Mula Mustafa Bašeskija: "Ostaje samo ono što je zapisano, a sve drugo se zaboravlja"</title>
                <description><![CDATA[
Mula Mustafa Bašeskija (Ševki) bh. ljetopisac, rođen je u Sarajevu 1731. ili 1732. godine u Mimar Sinanovoj mahali.
]]></description>
                <pubDate>Mon, 17 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/mula-mustafa-baseskija-ostaje-samo-ono-sto-je-zapisano-a-sve-drugo-se-zaboravlja/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/mula-mustafa-baseskija-ostaje-samo-ono-sto-je-zapisano-a-sve-drugo-se-zaboravlja/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Mula Mustafa Bašeskija: "Ostaje samo ono što je zapisano, a sve drugo se zaboravlja""
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2023/08/ezgif-3-c91dedd82a-427x285.jpg"
                        title="Mula Mustafa Bašeskija: "Ostaje samo ono što je zapisano, a sve drugo se zaboravlja""/>
                    <p> 
Mula Mustafa Bašeskija (Ševki) bh. ljetopisac, rođen je u Sarajevu 1731. ili 1732. godine u Mimar Sinanovoj mahali.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Od Klagenfurta pa sve do Istanbula: Ovako bi izgledala Jugoslavija da se ostvario Titov plan!</title>
                <description><![CDATA[
Jugoslavija je decenijama predstavljala jednu od najvažnijih država ovog dijela Evrope, ali pojedini istoričari smatraju da su postojale ambicije prema kojima je mogla da bude znatno veća.
]]></description>
                <pubDate>Fri, 14 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/od-klagenfurta-pa-sve-do-istanbula-ovako-bi-izgledala-jugoslavija-da-se-ostvario-titov-plan/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/od-klagenfurta-pa-sve-do-istanbula-ovako-bi-izgledala-jugoslavija-da-se-ostvario-titov-plan/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Od Klagenfurta pa sve do Istanbula: Ovako bi izgledala Jugoslavija da se ostvario Titov plan!"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2025/11/Tito-Jugoslavija-foto-screenshot-872x610-1-427x285.jpg"
                        title="Od Klagenfurta pa sve do Istanbula: Ovako bi izgledala Jugoslavija da se ostvario Titov plan!"/>
                    <p> 
Jugoslavija je decenijama predstavljala jednu od najvažnijih država ovog dijela Evrope, ali pojedini istoričari smatraju da su postojale ambicije prema kojima je mogla da bude znatno veća.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Tri decenije od povratka Sarajeva svijetu: Aerodrom obilježava veliki jubilej</title>
                <description><![CDATA[
Prije trideset godina, 15. augusta 1996. godine, Međunarodni aerodrom Sarajevo ponovo je otvoren za civilni zračni promet, označivši početak jednog od najvažnijih procesa obnove Bosne i Hercegovine nakon rata.
]]></description>
                <pubDate>Thu, 13 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/tri-decenije-od-povratka-sarajeva-svijetu-aerodrom-obiljezava-veliki-jubilej/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/tri-decenije-od-povratka-sarajeva-svijetu-aerodrom-obiljezava-veliki-jubilej/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Tri decenije od povratka Sarajeva svijetu: Aerodrom obilježava veliki jubilej"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/08/Aerodrom-427x285.jpg"
                        title="Tri decenije od povratka Sarajeva svijetu: Aerodrom obilježava veliki jubilej"/>
                    <p> 
Prije trideset godina, 15. augusta 1996. godine, Međunarodni aerodrom Sarajevo ponovo je otvoren za civilni zračni promet, označivši početak jednog od najvažnijih procesa obnove Bosne i Hercegovine nakon rata.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Zbog bolesti je napustio karijeru, postao je kockar i revolveraš. Mit o njemu živi i danas...</title>
                <description><![CDATA[
John Henry "Doc" Holliday, zubar po profesiji, kockar po strasti i revolveraš po nuždi, ostao je upamćen kao jedna od najvećih ikona američkog Divljeg zapada.
]]></description>
                <pubDate>Thu, 13 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/zbog-bolesti-je-napustio-karijeru-postao-je-kockar-i-revolveras-mit-o-njemu-zivi-i-danas/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/zbog-bolesti-je-napustio-karijeru-postao-je-kockar-i-revolveras-mit-o-njemu-zivi-i-danas/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Zbog bolesti je napustio karijeru, postao je kockar i revolveraš. Mit o njemu živi i danas..."
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/08/doc-holiday-427x285.jpg"
                        title="Zbog bolesti je napustio karijeru, postao je kockar i revolveraš. Mit o njemu živi i danas..."/>
                    <p> 
John Henry "Doc" Holliday, zubar po profesiji, kockar po strasti i revolveraš po nuždi, ostao je upamćen kao jedna od najvećih ikona američkog Divljeg zapada.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Nizama nije zaboravljena: Tri godine poslije tragedije, šta smo zaista naučili?</title>
                <description><![CDATA[
Prošle su tri godine od 11. augusta 2023. godine, datuma koji je ostao duboko urezan u sjećanje građana Bosne i Hercegovine. Gradačac je tog dana postao mjesto stravičnog zločina koji je ponovo otvorio brojna pitanja o nasilju nad ženama, zaštiti žrtava i odgovornosti institucija.
]]></description>
                <pubDate>Mon, 10 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/nizama-nije-zaboravljena-tri-godine-poslije-tragedije-sta-smo-zaista-naucili/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/nizama-nije-zaboravljena-tri-godine-poslije-tragedije-sta-smo-zaista-naucili/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Nizama nije zaboravljena: Tri godine poslije tragedije, šta smo zaista naučili?"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2023/08/8d704752-6b51-425b-afcc-6ba6e6b06c82-427x285.jpeg"
                        title="Nizama nije zaboravljena: Tri godine poslije tragedije, šta smo zaista naučili?"/>
                    <p> 
Prošle su tri godine od 11. augusta 2023. godine, datuma koji je ostao duboko urezan u sjećanje građana Bosne i Hercegovine. Gradačac je tog dana postao mjesto stravičnog zločina koji je ponovo otvorio brojna pitanja o nasilju nad ženama, zaštiti žrtava i odgovornosti institucija.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Stvari koje su djeca 80-ih radila bez pitanja, a danas moraju tražiti dopuštenje</title>
                <description><![CDATA[
Djeca koja su odrastala sedamdesetih i osamdesetih godina imala su znatno više slobode nego današnje generacije. 
]]></description>
                <pubDate>Fri, 07 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/stvari-koje-su-djeca-80-ih-radila-bez-pitanja-a-danas-moraju-traziti-dopustenje/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/stvari-koje-su-djeca-80-ih-radila-bez-pitanja-a-danas-moraju-traziti-dopustenje/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Stvari koje su djeca 80-ih radila bez pitanja, a danas moraju tražiti dopuštenje"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/08/djeca-80-427x285.png"
                        title="Stvari koje su djeca 80-ih radila bez pitanja, a danas moraju tražiti dopuštenje"/>
                    <p> 
Djeca koja su odrastala sedamdesetih i osamdesetih godina imala su znatno više slobode nego današnje generacije. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Na današnji dan rođen je prvi predsjednik BiH Alija Izetbegović</title>
                <description><![CDATA[
Političar i prvi predsjednik nezavisne i samostalne Republike Bosne i Hercegovine, Alija Izetbegović, rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, u porodici zemljoradnika, koji su se 1868. iz Boegrada doseili u Bosanski Šamac.
]]></description>
                <pubDate>Fri, 07 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-rodjen-je-prvi-predsjednik-bih-alija-izetbegovic/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-rodjen-je-prvi-predsjednik-bih-alija-izetbegovic/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Na današnji dan rođen je prvi predsjednik BiH Alija Izetbegović"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2022/08/alija-427x285.jpg"
                        title="Na današnji dan rođen je prvi predsjednik BiH Alija Izetbegović"/>
                    <p> 
Političar i prvi predsjednik nezavisne i samostalne Republike Bosne i Hercegovine, Alija Izetbegović, rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, u porodici zemljoradnika, koji su se 1868. iz Boegrada doseili u Bosanski Šamac.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Bila je prva Miss svijeta: Ovako je izgledala žena koja je prije 75 godina ušla u historiju</title>
                <description><![CDATA[
Iako su izbori ljepote postojali i ranije, tek sredinom 20. vijeka svijet je dobio prvo međunarodno takmičenje koje je ponijelo naziv Miss svijeta.
]]></description>
                <pubDate>Thu, 06 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/bila-je-prva-miss-svijeta-ovako-je-izgledala-zena-koja-je-prije-75-godina-usla-u-historiju/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/bila-je-prva-miss-svijeta-ovako-je-izgledala-zena-koja-je-prije-75-godina-usla-u-historiju/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Bila je prva Miss svijeta: Ovako je izgledala žena koja je prije 75 godina ušla u historiju"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/08/793eaa3e-73a1-47dc-a0b0-9cb59ba1606c-1786080091-821x550-1-427x285.jpg"
                        title="Bila je prva Miss svijeta: Ovako je izgledala žena koja je prije 75 godina ušla u historiju"/>
                    <p> 
Iako su izbori ljepote postojali i ranije, tek sredinom 20. vijeka svijet je dobio prvo međunarodno takmičenje koje je ponijelo naziv Miss svijeta.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Na današnji dan: Peti korpus Armije RBiH oslobodio Veliku Kladušu</title>
                <description><![CDATA[
eti korpus Armije RBiH je bio jedan od ukupno sedam korpusa u Armiji RBiH. Formiran je u i oko Bihaća, te je uspio zaštiti grad od prodora srpskih snaga. Bitke su se vodile i protiv secesionističkih snaga Fikreta Abdića, koji je tijesno sarađivao sa srpskim i hrvatskim vojno-političkim rukovodstvima.
]]></description>
                <pubDate>Wed, 05 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-peti-korpus-armije-rbih-oslobodio-veliku-kladusu-2/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-peti-korpus-armije-rbih-oslobodio-veliku-kladusu-2/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Na današnji dan: Peti korpus Armije RBiH oslobodio Veliku Kladušu"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/08/peti-korpus-427x285.png"
                        title="Na današnji dan: Peti korpus Armije RBiH oslobodio Veliku Kladušu"/>
                    <p> 
eti korpus Armije RBiH je bio jedan od ukupno sedam korpusa u Armiji RBiH. Formiran je u i oko Bihaća, te je uspio zaštiti grad od prodora srpskih snaga. Bitke su se vodile i protiv secesionističkih snaga Fikreta Abdića, koji je tijesno sarađivao sa srpskim i hrvatskim vojno-političkim rukovodstvima.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Prošlo je 40 godina od smrti Himze Polovine: Glas koji je zauvijek obilježio sevdalinku</title>
                <description><![CDATA[
Himzo Polovina rođen je u Mostaru 11. marta 1927. godine. Prije Drugog svjetskog rata nastupao je u Muslimanskom kulturnom društvu "Itihad", a nakon rata bio je član Radničkog kulturno-umjetničkog društva "Abrašević".
]]></description>
                <pubDate>Tue, 04 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/proslo-je-40-godina-od-smrti-himze-polovine-glas-koji-je-zauvijek-obiljezio-sevdalinku/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/proslo-je-40-godina-od-smrti-himze-polovine-glas-koji-je-zauvijek-obiljezio-sevdalinku/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Prošlo je 40 godina od smrti Himze Polovine: Glas koji je zauvijek obilježio sevdalinku"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2023/03/Himzo_Polovina-304x285.jpg"
                        title="Prošlo je 40 godina od smrti Himze Polovine: Glas koji je zauvijek obilježio sevdalinku"/>
                    <p> 
Himzo Polovina rođen je u Mostaru 11. marta 1927. godine. Prije Drugog svjetskog rata nastupao je u Muslimanskom kulturnom društvu "Itihad", a nakon rata bio je član Radničkog kulturno-umjetničkog društva "Abrašević".
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Prije 31 godinu poginuo general Izet Nanić, slavni komandant 505. bužimske brigade</title>
                <description><![CDATA[
Na današnji dan 1995. godine, poginuo je general Izet Nanić, heroj odbrambeno-oslobodilačkog rata u BiH 1992. -1995., slavni komandant 505. bužimske brigade 5. korpusa Armije RBiH. 
]]></description>
                <pubDate>Tue, 04 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/prije-31-godinu-poginuo-general-izet-nanic-slavni-komandant-505-buzimske-brigade/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/prije-31-godinu-poginuo-general-izet-nanic-slavni-komandant-505-buzimske-brigade/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Prije 31 godinu poginuo general Izet Nanić, slavni komandant 505. bužimske brigade"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2022/08/izet-nanic-427x285.jpg"
                        title="Prije 31 godinu poginuo general Izet Nanić, slavni komandant 505. bužimske brigade"/>
                    <p> 
Na današnji dan 1995. godine, poginuo je general Izet Nanić, heroj odbrambeno-oslobodilačkog rata u BiH 1992. -1995., slavni komandant 505. bužimske brigade 5. korpusa Armije RBiH. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Godišnjica bitke za FAMOS: Hrabrost branilaca spriječila prodor prema Sarajevu</title>
                <description><![CDATA[
Na danačnji dan, 4. augusta 1992. godine, u sarajevskom naselju Hrasnica, vodila se bitka za fabriku "Famos" i naselja smještena uz nju. 
]]></description>
                <pubDate>Mon, 03 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/godisnjica-bitke-za-famos-hrabrost-branilaca-sprijecila-prodor-prema-sarajevu/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/godisnjica-bitke-za-famos-hrabrost-branilaca-sprijecila-prodor-prema-sarajevu/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Godišnjica bitke za FAMOS: Hrabrost branilaca spriječila prodor prema Sarajevu"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/08/famos-427x285.jpeg"
                        title="Godišnjica bitke za FAMOS: Hrabrost branilaca spriječila prodor prema Sarajevu"/>
                    <p> 
Na danačnji dan, 4. augusta 1992. godine, u sarajevskom naselju Hrasnica, vodila se bitka za fabriku "Famos" i naselja smještena uz nju. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Ljudi u čudu gledaju snimku s Jadrana iz 60-ih: U oko im upao vrlo zanimljiv detalj</title>
                <description><![CDATA[
Arhivska snimka Budve iz 1963. godine ponovno je probudila nostalgiju za nekadašnjim načinom života i izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama. 
]]></description>
                <pubDate>Sun, 02 Aug 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/ljudi-u-cudu-gledaju-snimku-s-jadrana-iz-60-ih-u-oko-im-upao-vrlo-zanimljiv-detalj/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/ljudi-u-cudu-gledaju-snimku-s-jadrana-iz-60-ih-u-oko-im-upao-vrlo-zanimljiv-detalj/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Ljudi u čudu gledaju snimku s Jadrana iz 60-ih: U oko im upao vrlo zanimljiv detalj"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/08/budva-63-427x285.jpg"
                        title="Ljudi u čudu gledaju snimku s Jadrana iz 60-ih: U oko im upao vrlo zanimljiv detalj"/>
                    <p> 
Arhivska snimka Budve iz 1963. godine ponovno je probudila nostalgiju za nekadašnjim načinom života i izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Obilježena 34. godišnjica oslobođenja Trnova</title>
                <description><![CDATA[
Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti, porodice šehida i poginulih boraca, predstavnici boračkih udruženja, veterani te brojni gosti i sugrađani obilježili su 34. godišnjicu oslobođenja Trnova. 
]]></description>
                <pubDate>Thu, 30 Jul 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/obiljezena-34-godisnjica-oslobodjenja-trnova/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/obiljezena-34-godisnjica-oslobodjenja-trnova/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Obilježena 34. godišnjica oslobođenja Trnova"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/07/trnovo-427x285.png"
                        title="Obilježena 34. godišnjica oslobođenja Trnova"/>
                    <p> 
Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti, porodice šehida i poginulih boraca, predstavnici boračkih udruženja, veterani te brojni gosti i sugrađani obilježili su 34. godišnjicu oslobođenja Trnova. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Astronauti Scott i Irwin više od šest sati vozali su se po Mjesecu u posebnom vozilu</title>
                <description><![CDATA[
David Scott i James Irwin bili su američki astronauti koji su činili posadu lunarnog modula Falcon tokom legendarne NASA-ine misije Apollo 15.
]]></description>
                <pubDate>Thu, 30 Jul 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/astronauti-scott-i-irwin-vise-od-sest-sati-vozali-su-se-po-mjesecu/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/astronauti-scott-i-irwin-vise-od-sest-sati-vozali-su-se-po-mjesecu/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Astronauti Scott i Irwin više od šest sati vozali su se po Mjesecu u posebnom vozilu"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/07/astronauti-mjesec-sad-e1785497194772-427x285.jpg"
                        title="Astronauti Scott i Irwin više od šest sati vozali su se po Mjesecu u posebnom vozilu"/>
                    <p> 
David Scott i James Irwin bili su američki astronauti koji su činili posadu lunarnog modula Falcon tokom legendarne NASA-ine misije Apollo 15.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Na današnji dan preminuo je Oliver Dragojević</title>
                <description><![CDATA[
Oliver Dragojević je hrvatski muzičar, tekstopisac te jedna od najvećih ikona hrvatske muzike 20. stoljeća, preminuo je 29. jula 2018. godine. Njegove pjesme punile su arene, obilježile festivale, sviraju se na svadbama i sprovodima, slušaju se na zabavnim i formalnim okupljanjima. 
]]></description>
                <pubDate>Tue, 28 Jul 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-preminuo-je-oliver-dragojevic/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-preminuo-je-oliver-dragojevic/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Na današnji dan preminuo je Oliver Dragojević"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2024/07/oliver-dragojevic-1-427x285.jpg"
                        title="Na današnji dan preminuo je Oliver Dragojević"/>
                    <p> 
Oliver Dragojević je hrvatski muzičar, tekstopisac te jedna od najvećih ikona hrvatske muzike 20. stoljeća, preminuo je 29. jula 2018. godine. Njegove pjesme punile su arene, obilježile festivale, sviraju se na svadbama i sprovodima, slušaju se na zabavnim i formalnim okupljanjima. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>UŽASNA TRAGEDIJA POGODILA JE KAMERUN 1986. Jezero ispustilo oblak plina i ugušilo 1.746 ljudi. Dvije godine ranije desilo se isto, ali...</title>
                <description><![CDATA[
U noći 21. augusta 1986. iz jezera Nyos u sjeverozapadnom Kamerunu izbio je oblak ugljendioksida.
]]></description>
                <pubDate>Sun, 26 Jul 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/uzasna-tragedija-pogodila-je-kamerun-1986-jezero-ispustilo-oblak-plina-i-ugusilo-1-746-ljudi-dvije-godine-ranije-desilo-se-isto-ali/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/uzasna-tragedija-pogodila-je-kamerun-1986-jezero-ispustilo-oblak-plina-i-ugusilo-1-746-ljudi-dvije-godine-ranije-desilo-se-isto-ali/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="UŽASNA TRAGEDIJA POGODILA JE KAMERUN 1986. Jezero ispustilo oblak plina i ugušilo 1.746 ljudi. Dvije godine ranije desilo se isto, ali..."
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/07/nyos-jezero-427x285.png"
                        title="UŽASNA TRAGEDIJA POGODILA JE KAMERUN 1986. Jezero ispustilo oblak plina i ugušilo 1.746 ljudi. Dvije godine ranije desilo se isto, ali..."/>
                    <p> 
U noći 21. augusta 1986. iz jezera Nyos u sjeverozapadnom Kamerunu izbio je oblak ugljendioksida.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Na današnji dan rođena Jadranka Stojaković: Jedna od najpoznatijih bh. kantautorica</title>
                <description><![CDATA[
Jadranka Stojaković rođena je 24. jula 1950. godine u Sarajevu, gdje je i počela sa svojom muzičkom karijerom.
]]></description>
                <pubDate>Thu, 23 Jul 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-rodjena-jadranka-stojakovic-jedna-od-najpoznatijih-bh-kantautorica-2/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-rodjena-jadranka-stojakovic-jedna-od-najpoznatijih-bh-kantautorica-2/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Na današnji dan rođena Jadranka Stojaković: Jedna od najpoznatijih bh. kantautorica"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2023/10/Jadranka-Stojakovic-427x285.jpg"
                        title="Na današnji dan rođena Jadranka Stojaković: Jedna od najpoznatijih bh. kantautorica"/>
                    <p> 
Jadranka Stojaković rođena je 24. jula 1950. godine u Sarajevu, gdje je i počela sa svojom muzičkom karijerom.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Prije 22 godine otvoren obnovljeni Stari most u Mostaru</title>
                <description><![CDATA[
Danas se navršavaju 22 godine od svečanog otvorenja obnovljenog Starog mosta u Mostaru, jednog od najprepoznatljivijih simbola Bosne i Hercegovine i snažne poruke nade, pomirenja i obnove. 
]]></description>
                <pubDate>Wed, 22 Jul 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/prije-22-godine-otvoren-obnovljeni-stari-most-u-mostaru/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/prije-22-godine-otvoren-obnovljeni-stari-most-u-mostaru/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Prije 22 godine otvoren obnovljeni Stari most u Mostaru"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2025/02/mostar-stari-most-1-februar-1-427x285.jpg"
                        title="Prije 22 godine otvoren obnovljeni Stari most u Mostaru"/>
                    <p> 
Danas se navršavaju 22 godine od svečanog otvorenja obnovljenog Starog mosta u Mostaru, jednog od najprepoznatljivijih simbola Bosne i Hercegovine i snažne poruke nade, pomirenja i obnove. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Osam godina od smrti Hatidže Mehmedović: "Majka čiji se glas nije dao kupiti"</title>
                <description><![CDATA[
Na današnji dan prije osam godina preminula je Hatidža Mehmedović, Srebreničanka koja je bila simbol borbe za istinu o genocidu u Srebrenici u kojem su mnoge majke izgubile svoje sinove.
]]></description>
                <pubDate>Tue, 21 Jul 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/osam-godina-od-smrti-hatidze-mehmedovic-majka-ciji-se-glas-nije-dao-kupiti/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/osam-godina-od-smrti-hatidze-mehmedovic-majka-ciji-se-glas-nije-dao-kupiti/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Osam godina od smrti Hatidže Mehmedović: "Majka čiji se glas nije dao kupiti""
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/07/hatidza-mehmedovic-427x285.jpg"
                        title="Osam godina od smrti Hatidže Mehmedović: "Majka čiji se glas nije dao kupiti""/>
                    <p> 
Na današnji dan prije osam godina preminula je Hatidža Mehmedović, Srebreničanka koja je bila simbol borbe za istinu o genocidu u Srebrenici u kojem su mnoge majke izgubile svoje sinove.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>U četvrtak 22. godišnjica obnove Starog mosta</title>
                <description><![CDATA[
Sutra će u Mostaru biti obilježena 22. godišnjica obnove Starog mosta.
]]></description>
                <pubDate>Tue, 21 Jul 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/u-cetvrtak-22-godisnjica-obnove-starog-mosta/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/u-cetvrtak-22-godisnjica-obnove-starog-mosta/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="U četvrtak 22. godišnjica obnove Starog mosta"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2025/07/9456028-1-427x285.jpg"
                        title="U četvrtak 22. godišnjica obnove Starog mosta"/>
                    <p> 
Sutra će u Mostaru biti obilježena 22. godišnjica obnove Starog mosta.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Na današnji dan prije 33 godine na opkoljeno Sarajevo ispaljeno 3.777 granata</title>
                <description><![CDATA[
Na današnji dan, prije tačno 33 godine, zabilježen je rekord od 3.777 ispaljenih granata na opkoljeno Sarajevo. 
]]></description>
                <pubDate>Tue, 21 Jul 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-prije-33-godine-na-opkoljeno-sarajevo-ispaljeno-3-777-granata/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-prije-33-godine-na-opkoljeno-sarajevo-ispaljeno-3-777-granata/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Na današnji dan prije 33 godine na opkoljeno Sarajevo ispaljeno 3.777 granata"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/04/Opsada-Sarajevo-Arhiv-427x285.jpg"
                        title="Na današnji dan prije 33 godine na opkoljeno Sarajevo ispaljeno 3.777 granata"/>
                    <p> 
Na današnji dan, prije tačno 33 godine, zabilježen je rekord od 3.777 ispaljenih granata na opkoljeno Sarajevo. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Godišnjica smrti Adil-beg Zulfikarpašića</title>
                <description><![CDATA[
Adil-beg Zulfikarpašić (23. decembar 1921. Foča- 21. juli 2008. Sarajevo) je bio privrednik, publicist, političar i dobročinitelj.
]]></description>
                <pubDate>Mon, 20 Jul 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/godisnjica-smrti-adil-beg-zulfikarpasica-2/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/godisnjica-smrti-adil-beg-zulfikarpasica-2/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Godišnjica smrti Adil-beg Zulfikarpašića"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2023/07/ezgif-5-15952d8ff1-427x285.jpg"
                        title="Godišnjica smrti Adil-beg Zulfikarpašića"/>
                    <p> 
Adil-beg Zulfikarpašić (23. decembar 1921. Foča- 21. juli 2008. Sarajevo) je bio privrednik, publicist, političar i dobročinitelj.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Franco Giuliano 30 godina kasnije šalje poruku mira, pisma djece Sarajeva postala izložbeni artefakti</title>
                <description><![CDATA[
Trideset godina nakon završetka rata, glasovi djece koja su tokom opsade Sarajeva svoje strahove, nade i snove pretočila u pisma ponovo su dobili prostor da svjedoče. 
]]></description>
                <pubDate>Mon, 20 Jul 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/franco-giuliano-30-godina-kasnije-salje-poruku-mira-pisma-djece-sarajeva-postala-izlozbeni-artefakti/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/franco-giuliano-30-godina-kasnije-salje-poruku-mira-pisma-djece-sarajeva-postala-izlozbeni-artefakti/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Franco Giuliano 30 godina kasnije šalje poruku mira, pisma djece Sarajeva postala izložbeni artefakti"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/07/pismo-427x285.png"
                        title="Franco Giuliano 30 godina kasnije šalje poruku mira, pisma djece Sarajeva postala izložbeni artefakti"/>
                    <p> 
Trideset godina nakon završetka rata, glasovi djece koja su tokom opsade Sarajeva svoje strahove, nade i snove pretočila u pisma ponovo su dobili prostor da svjedoče. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Svjetlost izgrađena na tami: Zašto je Vincent van Gogh umjetnik kojem se čovječanstvo divi?</title>
                <description><![CDATA[
Postoje umjetnici čija djela posmatramo s distance, diveći se njihovoj tehnici i vještini. A postoje i oni čija platna ne gledamo očima, već ih osjećamo direktno u grudima. Vincent van Gogh pripada ovoj drugoj, rijetkoj vrsti. Danas, više od vijeka nakon njegove smrti, njegove kovitlajuće zvijezde, žarki suncokreti i melanholični autoportreti privlače milione ljudi širom svijeta.
]]></description>
                <pubDate>Sun, 19 Jul 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/svjetlost-izgradjena-na-tami-zasto-je-vincent-van-gogh-umjetnik-kojem-se-covjecanstvo-divi/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/svjetlost-izgradjena-na-tami-zasto-je-vincent-van-gogh-umjetnik-kojem-se-covjecanstvo-divi/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Svjetlost izgrađena na tami: Zašto je Vincent van Gogh umjetnik kojem se čovječanstvo divi?"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2023/03/vincent-van-gogh-427x285.png"
                        title="Svjetlost izgrađena na tami: Zašto je Vincent van Gogh umjetnik kojem se čovječanstvo divi?"/>
                    <p> 
Postoje umjetnici čija djela posmatramo s distance, diveći se njihovoj tehnici i vještini. A postoje i oni čija platna ne gledamo očima, već ih osjećamo direktno u grudima. Vincent van Gogh pripada ovoj drugoj, rijetkoj vrsti. Danas, više od vijeka nakon njegove smrti, njegove kovitlajuće zvijezde, žarki suncokreti i melanholični autoportreti privlače milione ljudi širom svijeta.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>NA DANAŠNJI DAN Izdan Mein Kampf - knjiga koja je najavila horor, genocid i desetke miliona mrtvih</title>
                <description><![CDATA[
Hitlerova knjiga Mein Kampf objavljenja je na današnji dan 1925. godine.
]]></description>
                <pubDate>Fri, 17 Jul 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-izdan-mein-kampf-knjiga-koja-je-najavila-horor-genocid-i-desetke-miliona-mrtvih/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-izdan-mein-kampf-knjiga-koja-je-najavila-horor-genocid-i-desetke-miliona-mrtvih/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="NA DANAŠNJI DAN Izdan Mein Kampf - knjiga koja je najavila horor, genocid i desetke miliona mrtvih"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2022/10/adolf-hitler-nazi-salute-e1784358070110-427x285.jpg"
                        title="NA DANAŠNJI DAN Izdan Mein Kampf - knjiga koja je najavila horor, genocid i desetke miliona mrtvih"/>
                    <p> 
Hitlerova knjiga Mein Kampf objavljenja je na današnji dan 1925. godine.
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Tajna najtužnije pjesme Tome Zdravkovića: Njen otac ga je mrzio... Poslije više od 40 godina ispričao istinu</title>
                <description><![CDATA[
Jedna od pjesama Tome Zdravkovića koju fanovi posebno obožavaju je "Tužno ljeto" iz 1982. godine. 
]]></description>
                <pubDate>Thu, 16 Jul 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/tajna-najtuznije-pjesme-tome-zdravkovica-njen-otac-ga-je-mrzio-poslije-vise-od-40-godina-ispricao-istinu/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/tajna-najtuznije-pjesme-tome-zdravkovica-njen-otac-ga-je-mrzio-poslije-vise-od-40-godina-ispricao-istinu/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Tajna najtužnije pjesme Tome Zdravkovića: Njen otac ga je mrzio... Poslije više od 40 godina ispričao istinu"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2022/08/toma-zdravkovic-427x285.jpg"
                        title="Tajna najtužnije pjesme Tome Zdravkovića: Njen otac ga je mrzio... Poslije više od 40 godina ispričao istinu"/>
                    <p> 
Jedna od pjesama Tome Zdravkovića koju fanovi posebno obožavaju je "Tužno ljeto" iz 1982. godine. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
                    <item>
                <title>Na današnji dan preminuo Mimar Sinan: Arhitekta čija su djela postala svjetska baština</title>
                <description><![CDATA[
Na današnji dan, 17. jula 1588. godine, preminuo je Koca Mimar Sinan Aga, jedan od najvećih arhitekata u historiji Osmanskog carstva i autor brojnih remek-djela koja su obilježila svjetsku kulturnu baštinu. 
]]></description>
                <pubDate>Thu, 16 Jul 2026 22:00:00 +0000</pubDate>
                <link>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-preminuo-mimar-sinan-arhitekta-cija-su-djela-postala-svjetska-bastina/</link>
                <guid>https://bosnainfo.ba/retrovizor/na-danasnji-dan-preminuo-mimar-sinan-arhitekta-cija-su-djela-postala-svjetska-bastina/</guid>
                <content:encoded>
                    <![CDATA[ <img
                        alt="Na današnji dan preminuo Mimar Sinan: Arhitekta čija su djela postala svjetska baština"
                        src="https://bosnainfo.ba/wp-content/uploads/2026/07/mimar-sinan-427x285.png"
                        title="Na današnji dan preminuo Mimar Sinan: Arhitekta čija su djela postala svjetska baština"/>
                    <p> 
Na današnji dan, 17. jula 1588. godine, preminuo je Koca Mimar Sinan Aga, jedan od najvećih arhitekata u historiji Osmanskog carstva i autor brojnih remek-djela koja su obilježila svjetsku kulturnu baštinu. 
 </p> ]]>
                </content:encoded>
            </item>
            </channel>
</rss>
