Na Općim izborima koji su iza nas kao nezavisni kandidat, bivši načelnik Srebrenice (2012-2016.) sa 13.760 osvojenih glasova u trci za potpredsjednika RS-a bio je bolji od Senada Bratića (Pokret “Država”, 13.680) i Jusufa Arifagića (“Za državu BiH”, 10.467).
Rođen je 1979. u Srebrenici i jedan je od preživjelih žrtava genocida koji su putem “Marša smrti” u julu 1995. stigli do Tuzle. Sa svojom porodicom izbjegao je u SAD gdje je završio fakultet, ali se uprkos tome u aprilu 2005. vratio u svoj rodni kraj.
U intervjuu za Bosnainfo, Duraković govori o budućoj saradnji s novoizabranim predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom, prioritetima u svom radu, ali i otkriva šta je to što bi ga učinilo sretnim kada se radi o podršci Bošnjacima i Hrvatima u RS-u.
Opći izbori su iza nas. Centralna izborna komisija (CIK) BiH rekla je i svoju posljednju riječ njihovim potvrđivanjem. Vaša generalna ocjena predizbornog i izbornog, ali i predviđanje postizbornog perioda?
Duraković: Ideja da nezavisni kandidat uz podršku građana i javnosti može dobiti na izborima mijenja čitav način kako razgovaramo o političkom učešću u našoj zemlji.
Mislim da u budućem periodu moramo početi drugačije razgovarati o tome kako će probosanske snage djelovati na području entiteta RS. To ne smije biti samo tema kada je riječ o predizbornom dogovoru i podjeli pozicija na listama.
Političko učešće je mnogo više od toga. Koliko uputimo inicijativa, konkretnih prijedloga, amandmana na budžete, koliko organizujemo razgovora sa građanima izvan izborne kampanje, koliko stvari nastojimo iskomunicirati i dogovoriti u interesu Bošnjaka u RS-u, kako malim koracima da napravimo da u ovom dijelu zemlje ima više Bosne i Hercegovine nego što je ima danas? To su izazovi pred nama.
Vaša najava da ćete otvorenog srca otići u Banja Luku i pružiti ruku Miloradu Dodiku, iako ga, kako i sami kažete, prezirete kao političara, naišla je na neodobravanje jednog dijela javnosti. Kako to komentarišete i šta je ono što smatrate da je realno u čemu biste s Dodikom mogli naći zajedničku riječ?
Duraković: Ja se nadam da ćemo otvoriti novo poglavlje u komunikaciji, gdje ćemo prestati izazivati, a pokušati riješiti postojeće probleme. Iskreno, kada bismo napravili barem neki pomak u kontekstu diskriminacije u obrazovanju i stvorili zajedničku namjeru da učinimo da škole u RS-u budu mjesto gdje će se sva djeca osjećati ugodno i gdje će se tradicije, običaji i identitet svih naroda poštovati – ja bih bio zadovoljan sa urađenim.
Možemo mi pričati mnogo o velikim temama, ali ako ovo ne bude prostor u kojem djeca iz bošnjačke zajednice ne budu mogla biti slobodna – niko ne može biti slobodan i nema tu nikakve budućnosti.
Šta najviše zamjerate svojim prethodnicima na poziciji potpredsjednika RS-a? Šta mislite da možete uraditi bitnije drugačije od njih?
Duraković: Moram tek da preuzmem poziciju da vidim realitet odnosa Banje Luke prema funkciji potpredsjednika RS-a.
Volio bih da su potpredsjednici više okupljali, više prelazili granice partijskih struktura. Ne želim pričati mnogo o pojedincima, hajde da vidim šta ja mogu napraviti.
Za šta ćete se prioritetno zalagati u narednom četverogodišnjem periodu?
Duraković: Trebamo izgraditi Poslovnu mrežu u povratničkim zajednicama. Hajde da vidimo ko su nam potencijalni investitori iz ostatka BiH, kakve projekte možemo raditi zajedno. Treba nam više koordiniranih napora institucija i biznisa.
Vlada RS-a povećala je budžet entitetskog predsjednika sa 11 na čak 56 miliona KM. To znači da će Dodik svakog dana u toku sljedeće godine moći trošiti 153.424 KM dnevno. Šta mislite da se krije iza takvog drastičnog uvećanja budžeta predsjednika RS-a, na šta bi Dodik mogao trošiti toliki novac?
Duraković: Jednostavno, Milorad Dodik želi osnažiti funkciju na koju dolazi budžetskim sredstvima koja će imati na raspolaganju. Ja ću zagovarati da od tih sredstava barem jedan dio učinimo programskim budžetom za podršku nevećinskim zajednicama.
Ako možemo od toga 5 miliona odvojiti za posebne programe podrške Bošnjacima i Hrvatima u RS-u, ja ću biti sretan jer ćemo napraviti ogroman pomak. Meni ne treba ništa od tog budžeta, ali bih volio da zajedno dogovorimo fond koji bi podržao na transparentan način društvene i biznis projekte usmjerene na bošnjačku i hrvatsku zajednicu. Vjerujem da možemo to napraviti.
S druge strane, dok Dodik na raspolaganju ima milione, Vi i Vaš kolega Davor Pranjić u svojim budžetima imate na raspolaganju ukupno 0 KM? Gdje je tu pravda?
Duraković: Funkcija potpredsjednika RS-a postoji samo da zadovolji ustavnu formu. Mi ćemo se morati izboriti za njeno jačanje u naredne 4 godine. Tu ćemo, ako Bog da, postići neku pravdu.
U realizaciji projekata koje budete pokretali kao potpredsjednik RS-a, teško je očekivati da ćete se moći oslanjati na podršku Vlade RS-a, već isključivo na druge nivoe vlasti, ali i na pojedinačne donacije bh. uspješnih poduzetnika iz inostranstva. Imate li možda već neke kontakte u tom pogledu?
Duraković: Naravno, bh. dijaspora je naš oslonac. Ali hajde da insistiramo na budžetu RS-a. To je sehara u koju naši poduzetnici i naši ljudi daju pare kroz poreze i doprinose.
Ne smijemo odustati od tog novca samo zato što piše “Republika Srpska”. To je i cilj. Cilj je da mi institucije ne osjećamo svojim – zbog njihovog imena. To nam je donijelo samo štetu.
Moramo doći u Banju Luku i tražiti naše pare – ne samo kao Bošnjaci, već kao građani i kao poreski obveznici. Toliko nam duguju.