Politika

Brojne su odluke koje je danas usvojilo Vijeće ministara BiH, pročitajte i koje

Vijeće ministara BiH usvojilo je većinom glasova Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine, kojim se jačaju kapaciteti ove institucije.

FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO

Prijedlogom zakona sa oznakom „EI“, kao potvrdom određene usklađenosti sa legislativom EU u ovoj oblasti, ispunjava se jedna od preporuka Evropske komisije. 

Izmjenama i dopunama Zakona omogućava se ombudsmenima da, pored zaštite ljudskih prava, snažnije djeluju i u njihovoj promociji u skladu sa Pariškim principima.

Nova zakonska rješenja daju ombudsmenima mandat Preventivnog mehanizma u Bosni i Hercegovini u skladu sa Opcionim protokolom uz Konvenciju protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih postupanja ili kažnjavanja.

Takođe, izmjenama i dopunama Zakona jača se finansijska nezavisnost Institucije ombudsmena, te se naglašava njena uloga u osnaživanju saradnje i dijaloga sa nevladinim sektorom i akademskom zajednicom u BiH.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice će, putem Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH, Prijedlog ovog zakona dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po skraćenom zakonodavnom postupku.

Podrška projektu vodosnabdijevanja u okviru IPA II

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o investicionom grantu, u iznosu od šest miliona evra, za podršku Projektu vodosnabdijevanja i sanitacije u Bosni i Hercegovini u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) II između BiH i Evropske investicione banke (EIB), sa Osnovama za zaključivanje ovog sporazuma.

Ministarstvo finansija i trezora BiH dostaviće Prijedlog sporazuma sa Osnovama za zaključivanje Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, uz prijedlog da za potpisnika Sporazuma bude određen ministar finansija i trezora BiH.

Projekat je dio programa obnove sektora vodosnabdijevanja koji se sastoji od niza opštinskih ulaganja s ciljem obezbjeđivanja usluga vodosnabdijevanja i kanalizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republici Srpskoj (RS).

Komponente projekta koje finansira EIB u skladu sa ovim sporazumom uključuju Prozor-Ramu, Široki Brijeg, Mostar, Gračanicu, Tešanj, Gornji Vakuf-Uskoplje u FBiH i Prijedor, Gacko, Šipovo, Brod, Foču, Čelinac, Sokolac i Bileću u RS. Projekat za FBiH biće proveden u periodu od 2022. do 2024. godine, a za RS u periodu 2022. – 2023. godine.

Ukupna vrijednost Projekta za FBiH je procijenjena na 121,3 miliona evra, od čega je kredit EIB-a 60 miliona evra, domaća kontribucija entiteta ili krajnjih korisnika 40,3 miliona evra, IPA 2008 2,9 miliona evra, IPA 2009 10,8 miliona evra, VBIF sredstva Evropske komisije za Opštinu Jajce 1,5 miliona evra, grant sredstva SIDA-e 2,9 miliona evra, te sredstva iz investicionog granta IPA 2018 2,9 miliona evra.

Ukupna vrijednost Projekta za RS je procijenjena na 100 miliona evra, od čega je kredit EIB-a 50 miliona evra, kontribucija entiteta ili krajnjih korisnika 30,9 miliona evra, IPA 2010 12,4 miliona evra, grant sredstva SIDA-e 3,2 miliona evra, VBIF sredstva Evropske komisije za Grad Zvornik 0,6 miliona evra, te sredstva iz investicionog granta IPA 2018 2,9 miliona evra.

Grant sredstva od tri miliona eura za Luku Brčko

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog ugovora o grantu (Luka Brčko), sa Osnovama za zaključivanje, između BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koji se odnosi na investicioni grant Evropskog zajedničkog fonda za Zapadni Balkan.

Grant sredstva u iznosu do tri miliona evra iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan vezana su za zajam EBRD-a od 10 miliona evra i namijenjena su kao dodatna podrška projektu rehabilitacije i optimizacije putnog i željezničkog pristupa Luci Brčko i pripadajuće infrastrukture unutar Luke.

Prijedlog ugovora sa Osnovama za zaključivanje biće upućen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za potpisnika je predložen ministar finansija i trezora BiH.

Prihvaćena inicijativa za ugovor sa EIB-om

Vijeće ministara BiH prihvatilo je Inicijativu Ministarstva finansija i trezora i odredio delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora o finansiranju između Bosne i Hercegovine i Evropske investicione banke (EIB), Projekat gradskog prevoza u Sarajevu – B.

Na ovaj način se želi unaprijediti javni linijski prevoz putnika te poboljšati izgradnja gradskih saobraćajnica, putem četiri komponente, uključujući sanaciju, rekonstrukciju i modernizaciju tramvajske pruge, obnovu voznog parka tramvajskog saobraćaja, izgradnju gradske saobraćajnice i transverzala dionica II (Bare -tunel Kobilja glava – Hotonj) i uređenje trolejbuskog depoa.

Vrijednost zajma EIB-a je 35 miliona evra, sa rokom otplate od 20 godina, uključujući grejs period od pet godina, sa alokacijom na Federaciju BiH.

Nakon završenih pregovora Ministarstvo finansija i trezora će postupiti u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama BiH i Vijeću ministara BiH dostaviti nacrt ovog ugovora sa osnovama za njegovo zaključivanje.

Usvojen plan i program za povratak državljana BiH iz Sirije i Iraka

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva bezbjednosti, donijelo je Odluku o usvajanju Plana repatrijacije i Programa reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije državljana Bosne i Hercegovine, povratnika iz zona sukoba Sirije i Iraka.

Plan i Program pripremio je Koordinacioni tim koji je okupio predstavnike nadležnih institucija/agencija svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.

Ministarstvo bezbjednosti BiH će o usvajanju ove odluke odmah obavijestiti članove Koordinacionog tima, kako bi otpočela  realizacija  Plana i Programa.

Radi se o planskom i operativnom dokumentu koji predstavlja okvir djelovanja za sve pojedince i institucije koji su, u skladu sa svojim nadležnostima, neposredno uključeni u njegovu primjenu.

Plan repatrijacije uređuje pitanja bezbjednog, humanog i kontrolisanog povratka državljana Bosne i Hercegovine iz Sirije i Iraka, bezbjednosne provjere, utvrđivanje identiteta i državljanstva lica obuhvaćenih repatrijacijom, pružanje diplomatsko-konzularne, pravne i humanitarne pomoći državljanima BiH.

Program reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije za sve kategorije državljana Bosne i Hercegovine sadrži kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere bezbjednosti, kao i mjere zdravstvene i socijalne zaštite, osiguranja pristupu obrazovanju, ekonomske podrške i zapošljavanja, pravne pomoći u lokalnoj zajednici i druge potrebne mjere.

Sredstva za provođenje ovog plana i programa biće osigurana iz budžeta nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini i iz donatorskih sredstava. 

Podrška nastavku “perspektive” i “preventive”

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o implementaciji programa tranzicije i zbrinjavanja otpuštenog personala “Perspektiva” i projekta zaštite mentalnog zdravlja i psihosocijalne asistencije u Ministarstvu odbrane BiH i Oružanim snagama (OS) BiH pod nazivom “Preventiva” u 2021. godini i podržao aktivnosti Ministarstva odbrane na provođenju ovih projekata u narednom periodu.

U Informaciji je konstatovano da je u proteklom šestogodišnjem periodu provođenja „Perspektive” asistirano ukupno 138 otpuštenih lica i utrošeno 400.595,62 KM. Neiskorištena finansijska sredstva iz budžeta za 2016, 2017, 2018, 2019, 2020. i 2021. godinu u ukupnom iznosu od 932.804,38 KM prenose se i udružuju sa sredstvima koja će za ove namjene biti planirana u periodu 2022. – 2025. godina.

Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u OS BiH iz 2018. godine, pomjerene su starosna granica i dužina profesionalne vojne službe za vojnike (do navršenih 40 godina starosti i 20 godina vojne službe), tako da će većina vojnika novu starosnu granicu dostići u periodu 2022. – 2027. godina (u 2022. godini 61 vojnik, u 2023. godini 143 vojnika, u 2024. godini 211 vojnika, u 2025. godini 215 vojnika, u 2026. godini 217 vojnika i u 2027. godini 242 vojnika, odnosno ukupno 1.089 vojnika).

U Informaciji se navodi da Ministarstvo odbrane BiH, takođe, već šest godina uspješno provodi i projekat „Preventiva”, koji je usmjeren na oblast zaštite mentalnog zdravlja i psihosocijalne asistencije i relaksacije pripadnika Ministarstva odbrane i OS BiH.

Provođenje projekta Digitalna platforma ekonomske diplomatije

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o stanju implementacije projekta “Digitalna platforma ekonomske diplomatije Ministarstva spoljnih poslova BiH” i pozvao nadležne institucije Vijeća ministara BiH, entiteta i Brčko Distrikta da podrže rad ove aplikacije i da na zahtjev Ministarstva spoljnih poslova dostave relevantne informacije iz svoje nadležnosti radi objave na ovoj platformi.

Ministarsvo spoljnih poslova je zaduženo da u saradnji sa nadležnim institucijama Vijeća ministara BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH nastavi koordinirati aktivnosti u pogledu daljnjeg razvoja ove aplikacije i uvođenja mjera digitalizacije u svom radu.

Cilj projekta je jačanje podrške i promocije ekonomije BiH u inostranstvu.

Spriječiti govor mržnje na internetu

Vijeće ministara BiH zadužilo je Direkciju za evropske integracije da prati aktivnosti radnih grupa Vijeća EU u vezi sa donošenjem Uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i po njenom usvajanju o tome obavijesti Ministarstvo pravde BiH.

Zaključci su usvojeni u okviru razmatranja i usvajanja Informacije Ministarstva pravde BiH o postupanju po poslaničkoj inicijativi i zaključku Vijeća ministara BiH sa 23. sjednice, održane 29. 12. 2020. godine.

Priprema za sastanke pododbora između EU i BiH

Vijeće ministara usvojilo je Informaciju o održavanju šestog sastanka Pododbora za inovacije, informaciono društvo i socijalnu politiku između Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Usvojena je i Informacija o održavanju šestog sastanka Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost između EU i BiH.

Direkcija za evropske integracije (DEI) zadužena je da  u saradnji sa nadležnim institucijama BiH i službama Evropske komisije provede sve neophodne radnje za održavanje sastanaka pododbora. U informacijama je konstatovano da su razgovori o novom kalendaru sastanaka pododbora u toku.

Vijeće ministara prethodno je primio k znanju Informaciju o šestom sastanku Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, koji je održan 16. 6. 2022. godine. Nadležne institucije Vijeća ministara su zadužene, a vlade entiteta, kantona i Brčko Distrikta pozvane da postupe u skladu sa preporukama Evropske komisije i na zahtjev DEI-ja dostave informacije o njihovom provođenju.

Usvojen izvještaj Ekonomski trendovi za 2021.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Dokument ‘Bosna i Hercegovina – Ekonomski trendovi – godišnji izvještaj 2021’, koji je pripremila Direkcije za ekonomsko planiranje.

Prema ovom dokumentu, ekonomski rast u Bosni i Hercegovini u 2021. godini iznosio je 7,1%  u odnosu na godinu ranije i u rangu je regionalnog prosjeka zemalja zapadnog Balkana.

Na relativno visok ekonomski rast u prošloj godini najviše je uticalo  povećanje privatne potrošnje od 6,3%, što je predstavljalo više od polovine ostvarenog ekonomskog rasta.

Prema podacima nadležnih statističkih institucija, tokom 2021. godine u Bosni i Hercegovini je zabilježen rast broja zaposlenih od oko 1,3%, realni rast plata od 2,4%, povećanje novčanih doznaka građana iz inostranstva od oko 20%, a došlo je i do postepenog oporavka kreditne aktivnosti, naročito u domenu sektora stanovništva.

Na sjednici su usvojene i pojedinačne informacije Direkcije za ekonomsko planiranje  kretanju makroekonomskih pokazatelja, i to za period januar – decembar 2021. godine,  januar – mart 2022. godine i januar – april 2022. godine.

Nastavlja se promocija platforme e-konsultacije

Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj Ministarstva pravde o provođenju Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa za 2021. godinu, u kojem se navodi da su institucije BiH u prošloj godini  provele 528 konsultacija u izradi pravnih propisa, te je objavljeno 438 izvještaja o provedenim konsultacijama.

Na veb aplikaciji eKonsultacije registrovano je 65 institucija, jedna više u odnosu na prethodnu godinu, a sve institucije BiH su imenovale koordinatore i zamjenike koordinatora konsultacija uz 359 vođa konsultacija.

U 2021. godini bila su 354 prijavljena učesnika u javnim konsultacijama, od kojih je njih 177 učestvovalo u konsultacijama. Pristiglo je ukupno 692 prijedloga, od kojih su institucije prihvatile 83.

Iako se broj registrovanih pravnih i fizičkih lica na veb platformi eKonsultacije kontinuirano  povećava (u prošloj godini su registrovana 2.972 pravna i fizička lica), promocija ove platforme će biti nastavljena i u budućnosti kako bi se obezbijedilo veće učešće građana u procesu kreiranja i provođenja javnih politika. 

Ministarstvo pravde BiH zaduženo je da s ciljem efikasnog i potpunog implementiranja Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa, u saradnji sa Agencijom za državnu službu BiH održi obuke o provođenju konsultacija putem veb platforme eKonsultacije za koordinatore konsultacija, njihove zamjenike i vođe konsultacija iz institucija BiH do kraja 2023. godine.

Usvojen Plan deminiranja za 2022. godinu

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, usvojilo je Plan deminiranja u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu, na koji je saglasnost dala Komisija za deminiranje u Bosni i Hercegovini.

Plan je usmjeren na smanjenje sumnjive opasne površine, uklanjanje mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, te smanjenje broja stanovnika koji su izloženi direktnom riziku od minskih površina. 

Ovaj plan usklađen je sa ranije usvojenom Strategijom protivminskog djelovanja za period 2018 – 2025. godine.

Centar za uklanjanje mina u BiH će neposredno provoditi Planom deminiranja u Bosni i Hercegovini prema uputstvu Komisije za deminiranje u BiH.

Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje se suočavaju sa velikim  problemom mina i, prema izvršenim procjenama u januaru 2022. godine, sumnjiva opasna površina iznosi 922,37 kvadratnih kilometara,  što predstavlja 1,8% u odnosu na ukupnu površinu. Istovremeno, veličina sumnjive opasne površine na kasetnu municiju iznosi 1,45 kvadratnih kilometara.

Usvojen nacrt razvojno-investicionog programa institucija BiH

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, usvojilo je Nacrt programa javnih investicija / razvojno-investicionog programa (PJI/RIP) institucija BiH za period 2023 – 2025. godine.

Nakon što institucije BiH ažuriraju podatke o projektima u skladu sa nastalim promjenama, kao i promjenama nastalim u procesu pripreme Zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu, Ministarstvo finansija i trezora dostaviće Vijeću ministara BiH na usvajanje Prijedlog programa javnih investicija/razvojno- investicionog programa institucija BiH.      

Nacrt ovog programa sadrži podatke o ukupno 279 projekata u ukupnoj vrijednosti 4 milijarde i 415,11 miliona KM, od čega se 3 milijarde KM i 844,91 milion odnosi na ulaganja u kapitalne projekte, a 570,20 miliona KM na ulaganja u institucionalne projekte. Vrijednost projekata koji direktno doprinose socioekonomskom razvoju iznosi 2 milijarde i 830,65 miliona KM.

Usvojena procjena prijetnje od organizovanog kriminala

Usvojena je Procjena prijetnje od organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini 2021 i zadužena Radna grupa za izradu strategije za borbu protiv organizovanog kriminala u BiH da u roku od 90 dana Vijeću ministara dostavi prijedlog ove strategije. Odobreno je objavljivanje sažetka Procene prijetnje na internet stranici Ministarstva bezbjednosti BiH.

Iako je u ovom dokumentu utvrđen pad određenih kriminalnih aktivnosti, kao što je to slučaj sa imovinskim kriminalom, krijumčarenjem ljudi i trgovinom ljudima, evidentan je i zabrinjavajući rast gotovo svih drugih kriminalnih aktivnosti koje je pratio i rast broja evidentiranih organizovanih kriminalnih grupa. Kao najznačajnije kriminalne prijetnje Radna grupa je identifikovala trgovinu drogom, krijumčarenje ljudi, privredni kriminal, korupciju, trgovinu oružjem, kompjuterski kriminal, trgovinu ljudima i imovinski kriminal. Konstatovano je da u BiH postoji značajan broj organizovanih kriminalnih grupa koje su veoma dobro umrežene i čija je saradnja uglavnom fluidna. Analizom prikupljenih podataka utvrđeno je da veći broj organizovanih kriminalnih grupa svoje aktivnosti realizuje samo na području BiH. S  druge strane, na prostoru BiH djeluju i organizovane kriminalne grupe sa šireg područja Balkana i šire. One u BiH imaju svoje ogranke preko kojih realizuju brojne kriminalne aktivnosti.

Afterker program za unapređenje i privlačenje investicija

Vijeće ministara BiH primilo je k znanju Analizu Afterker programa za 2021. godinu sa preporukama za unapređenje poslovnog okruženja (otvorena pitanja), koju ćeAgencija za unapređenje stranih investicija (FIPA) objaviti na službenoj veb stranici.

Data je podrška FIPA-i za daljnji pojačani, proaktivni angažman i saradnju sa nadležnim institucijama iz djelokruga preporuka, koja uključuje i razmjenu potrebnih podataka, organizaciju sastanaka i druge oblike saradnje u svrhu realizacije predloženih preporuka.

Prema Analizi FIPA-e, Afterker program predstavlja najefikasniju i najrentabilniju aktivnost na unapređenju i privlačenju investicija.

Od 2013. godinr, FIPA je uz pomoć Međunarodne finansijske korporacije (IFC), članice Grupacije Svjetske banke, pokrenula unaprijeđen Program postinvesticione podrške investitorima, uspostavljajući institucionalnu saradnju u BiH kroz saradničku mrežu koja uključuje vlasti na državnom, entitetskom, kantonalnom i opštinskom nivou. U 2021. godini saradnička mreža je imala 42 članice.

FIPA je od 2013. godine aktivno učestvovala u 875 asistencija ili urgencija za ad hok pitanja s ciljem pomoći stranim investitorima u rješavanju problema.

Usvojen izvještaj o radu Vijeća ministara BiH

Na sjednici je usvojen Izvještaj o radu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za 2021. godinu u kojoj su održane  43 sjednice, od čega 22 redovne i 21 vanredna, na kojima je razmotreno 858 tačaka dnevnog reda.

Najvažniji zadatak Vijeća ministara BiH u 2021. godini, kao i u 2020. godini, bio je da u koordinaciji sa drugim nivoima vlasti u BiH iznađe blagovremene i adekvatne mjere, koje će u prvom redu sačuvati živote i zdravlje građana, a s druge strane sačuva realni sektor i zaposlenost.

Vijeće ministara BiH je i u prošloj godini iskazao opredijeljenost da doprinese ubrzanju reformskih procesa kako bi BiH mogla početi pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji, u skladu sa ustavnim nadležnostima svakog nivoa vlasti, te dogovorom u BiH, a bez nametanja rješenja. Prema Izvještaju, Bosna i Hercegovina tokom 2020. godine, uprkos pandemiji virusa korona, uspjela da sačuva makroekonomsku i fiskalnu stabilnost, dok je u 2021. godini ostvaren značajan rast. Prosječan realni rast BDP-a u 2021. godini u odnosu na 2020. godinu je bio 7,2%.

FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
Prihvati notifikacije