Na konsultacijama je razgovarano o bilateralnim odnosima BiH i Republike Hrvatske, aktuelnoj političkoj situaciji i formiranju vlasti nakon Općih izbora u Bosni i Hercegovini, evropskim i euroatlantskim integracijama te ekonomskoj i regionalnoj saradnji.
Zahtjevni zadaci i obaveze
Brkić je na početku sastanka izrazio zahvalnost Republici Hrvatskoj za potporu i pomoći Bosni i Hercegovini, posebice kada je riječ o putu ka evropskim i euroatlantskim integracijama. Naglasio je da do kraja ove godine obje zemlje očekuju značajne odluke Vijeća EU, i to za Bosnu i Hercegovinu status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, a za Republiku Hrvatsku ulazak u eurozonu i Schengen.
Osvrnuvši se na evropski put Bosne i Hercegovine, zamjenik je istaknuo da očekujemo kandidacijski status svjesni činjenice da su pred nama zahtjevni zadaci i obaveze, prije svega kada je riječ o vladavini prava, poštivanju ljudskih prava, provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u sklopu izmjena izbornog sistema, te ekonomsko-socijalne mjere. Dodao je da su to pitanja koja će biti u fokusu rada vlasti na svim razinama.
Izrazio je očekivanje da će Bosna i Hercegovina formiranjem vlasti do kraja godine poslati pozitivnu političku poruku Evropi, uz ubrzani nastavak reformskih procesa. Naglasio je važnost bilateralnih i dobrosusjedskih odnosa kada je riječ o evropskim i euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine.
Potom je izvijestio sagovornike da je Vijeće ministara BiH prošlog mjeseca usvojilo Program reformi 2021., Program reformi 2022., koje je poslano u sjedište NATO-a u Briselu. Naglasio je važnost te suradnje s obzirom na pomoć i potporu koju Sjevernoatlantski savez pruža sigurnosnom sektoru Bosne i Hercegovine.
Državna sekretarka Metelko-Zgombić naglasila je da se Republika Hrvatska ustrajno zalaže za evropski put Bosne i Hercegovine te izrazila opredijeljenost za nastavak te potpore i pomoći u provedbi reformi, ispunjavanju uvjeta i obveza za članstvo u EU. Kada je riječ o ulasku Hrvatske u Schengen, istaknula je da na granici s Bosnom i Hercegovinom neće doći do promjena s obzirom da se u dosadašnjem procesu prilagodbe dosta toga uradilo.
Granični prelaz Svilaj
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo zbog okončanja radova i otvaranja graničnog prelaza Svilaj te mosta kod Gradiške kao i jačanju infrastrukturne povezanosti. Posebice su se osvrnuli na pitanje izgradnje Jadransko-jonske autoceste te energetske ovisnosti i izgradnje plinovoda „Južna interkonekcija“, čime bi se osigurala alternativna opskrba plinom Bosne i Hercegovine. U tom je smislu naglašena važnost energetske diversifikacije za Bosnu i Hercegovinu.
Kada je riječ o ekonomskoj saradnji dvije zemlje, istaknuto je da je Hrvatska jedan od najznačajnijih ekonomskih i trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine. Sugovornici su razgovarali i o ugovornim odnosima i tom prigodom istaknuli značaj daljnjeg jačanja institucionalne saradnje i dogradnje ugovornih odnosa, s naglaskom na Ugovor o imovinsko-pravnim odnosima.
Razgovarano je i o pitanju sukcesije, razmjeni kulturno-umjetničkih programa između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske i programa kulturnih manifestacija tijekom 2023. godine te migracijama, saopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.