U periodu od 1998.godine do 2021, u Bosnu i Hercegovinu stiglo je više od 50 milijardi maraka. Samo prošle godine, dijaspora je poslala 3 milijarde. Pomoć uglavnom šalju rodbini i prijateljima, kako bi preživjeli. I oni, a i država.
”Kad dođe dijaspora, rade frizeri, radi ugostiteljstvo, svi rade,”
”Svi prilično pomažu, ali meni nije potrebno.”
”Ja sam rodom iz Priboja, i baš taj dio, puno njih je otišlo da živi u inostranstvu, i žive od njih.”
”Pa dijaspora je otprilike 50% ekonomije ove zemlje. Ko će otvoriti firmu? Ja nemam riječi za ovu zemlju, stvarno nemam riječi za ovu zemlju. Evo i ja bježim, Ćao, ćao Sarajevo!”, kažu građani.
Pozdrav Bosni i Hercegovini uputilo je 170 hiljada ljudi, samo tokom prošle godine. Razlog je nestabilna politička i ekonomska situacija, nizak životni standard, politički konflikti. Iz istih razloga osjetan je manjak stranih investicija. Bh. dijaspora je socijalna, a ne investiciona, mišljenja je struka.
Admir Čavalić, analitičar, kaže:
” Pravi izazov i pravo pitanje za domaću politiku i donosioce odluka jeste kako transformisati dijasporu, koja jeste među najvećim, od socijalne ka investicionoj. Ukoliko se to uradii, dijaspora može biti oslonac razvoja bh ekonomije.”
Promjene se nastoje napraviti u okviru manifestacije Prvi dani dijaspore Bosne i Hercegovine. Privrednim projektom 5525 žele se povećati investiciona ulaganja dijaspore. Na panel diskusiji predstavljani su i novi projekti.
”Mogli smo mi tražiti investitore iz drugih zemalja, međutim striktno su namijenjeni samo za dijasporu na način da svoj novac, svoja sredstva ulažu u projekte gdje su oni vlasnici, imaju potpunu kontrolu nad svojim novcem, ostvaruju dobit, a sa druge strane zapošljavaju ljude u BiH kroz projekte.”, mišljenja je Hasib Hadžić, koordinator projekta.
Lejla Gurbeta-Pokvić, iz naučno-istraživačkog instituta Verlab, dodaje:
”Došla sam da predstavim primjer Naučno Istraživačkog Instituta Verlab, a koji sve svoje kapacitete ulaže u jačanje ljudskih resursa, pisanje projektnih aplikacija. To je svijetli primjer koji želimo da predstavimo dijaspori, da problematiku odliva mozgova preokrenemo u našu korist, da iskoristimo sav kadar koji je otišao iz BiH, da inovativne ideje i rješenja vratimo u BiH.”
Nažalost, oni koji jednom spakuju kofere, rijetko kada se požele vratiti osim tokom godišnjih odmora.Procjenjuje se da u inostranstvu živi isti broj Bosanaca i Hercegovaca, kao i u našoj državi. Isto tako, procjene su da u domovinu stigne više novca, nego što je evidentirano.
Novac koji ljudi iz dijaspore šalju u BiH povećava se iz godine u godinu. Razlog tome je sve veće iseljavanje ljudi iz države. Oni koji ostaju, zbog niskog standarda života, ovisni su o onima koji odlaze.