Geografska blizina i prometna uvezanost, kao i niske cijene energije te niže stope poreza u usporedbi s okruženjem ključni su čimbenici konkurentnosti BiH koja se u vremenu koje dolazi namjerava pozicionirati kao poželjna destinacija za investicije i daljnje jačanje trgovinskih veza s tržištima zemalja Evropske unije.
Iako vanjska trgovina s EU-om, poglavito s Hrvatskom, Njemačkom, Austrijom i Italijom, raste iz godine u godinu, cilj je, osim daljnjeg povećanja obima trgovine, privući što veći broj ulagača iz navedenih država u BiH.
Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, ističe kako VTK BiH jasno naglašava komparativne prednosti BiH te podsjeća kako se posebna prilika za zemlju otvorila onoga trenutka kada je došlo do poremećaja u lancima opskrbe, a zbog kojih su ulagači i trgovci iz zemalja EU-a shvatili da im je mnogo isplativije provoditi poslovne procese sa zemljama koje su im, zemljopisno gledajući, bliže, a u posebnom je fokusu upravo prostor jugoistoka Evrope.
Kako bi se stanje dodatno unaprijedilo, Vanjskotrgovinska komora tražila je da se, osim postojeća dva granična prijelaza s RH s potpunom inspekcijskom kontrolom – tzv. BIP-ovi (fitosanitarna i veterinarska kontrola), a to su Gradiška i Bijača, otvori još jedan.
Na nedavnom sastanku u Zagrebu potvrđeno je veliko razumijevanje Vlade Republike Hrvatske pa će u tom smislu Svilaj definitivno biti u kategoriji BIP-ova, potpuno opremljen. VTK pritom lobira da isti status dobije i GP Izačić kako bi se omogućio što brži i učinkovitiji proces izvoza roba, a poglavito poljoprivrednih proizvoda.
U pogledu jačanja konkurentnosti, jedan od zahtjeva na kojemu inzistira Vanjskotrgovinska komora je usklađivanje radnog vremena državnog inspektorata RH u okviru kojeg djeluju veterinarske i fitosanitarne službe s radnim vremenom inspektorata BiH, a u sezoni bi pritom trebalo omogućiti produljenje radnog vremena inspektora RH.
Važan segment jačanja gospodarskih veza s EU-om je omogućavanje elektroničkog potpisa u BiH, a cilj je ubrzati elektroničko poslovanje s carinskim tijelima Hrvatske, što bi umnogome olakšalo rad gospodarstvenika i inspekcijskih tijela. Kada je pak riječ o ulaganjima u BiH, od iznimnog je značaja nastaviti rad na poboljšanju poslovne klime u BiH, odnosno stvaranju ambijenta u kojemu će investitori brže i učinkovitije realizirati svoje poslovne ideje.
Jedna od komparativnih prednosti BiH je niska stopa poreza na dohodak i dobit, a kako bi zemlja postala još atraktivnija u smislu ojačavanja investicijskog potencijala, nužne su reforme, a upravo su one i u središtu potpisanog dokumenta o smjernicama i načelima rada nove vlasti u razdoblju do 2026. godine. Među njima je i smanjenje poreznog opterećenja rada, kao i uvođenje poreznih olakšica u cilju kreiranja novih radnih mjesta i unaprjeđenja uvjeta rada.
Naravno, preduvjet snažnijeg investicijskog ciklusa je i realizacija velikih prometnih projekata, odnosno dovršetak koridora Vc, izgradnja mreže brzih cesta, unaprjeđenje željezničkog prometa i daljnji razvoj infrastrukture u oblasti zračnog prometa i uvezanosti. Dodatni vjetar u leđa BiH svakako pruža i dobivanje statusa kandidata, a koji je jasna poruka kako je zemlja ostvarila razinu političke i ekonomske stabilnosti, a što, osim slanja drugačije slike u svijet, znači i korak u smjeru jačanja konkurentnosti.
Brojke o vanjskoj trgovini sa zemljama EU-a dodatno potvrđuju gore navedene argumente. Naime, obujam razmjene za 2022. godinu s EU-om iznosio je oko 32,3 milijarde KM, što je više za 7,3 mlrd. KM u odnosu na 2021. godinu. Pritom, po obujmu razmjene, prednjači Hrvatska. Obujam trgovine s tom državom iznosio je 8 milijardi KM, što je više za 2,6 milijardi KM ili 48% u odnosu na 2021. godinu.