Da stvar bude gora, NATO je odbio zahtjev Zelenskog da Ukrajina učestvuje u istrazi, a sam Joseph Biden ušao je u medijski sukob sa Zelenskim i poručio mu da njegove tvrdnje nemaju dokaze, prenosi Nova.rs.
Ovo je samo jedna od situacija u posljednje dvije sedmice koja ukazuje na to da je Amerika riješena da nagovori Rusiju i Ukrajinu da sjednu za pregovarački sto, kako bi rat što prije bio okončan.
Iako Ukrajina i dalje tvrdi da su rakete koje su ubile dvoje ljudi u Poljskoj stigle iz Rusije, NATO i Amerika imaju drugačiji stav. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg jasno je rekao da su rakete rezultat djelovanja protivvazdušne odbrane Ukrajine, kao i da Alijansa za to ne krivi Kijev.
Isto je ponovio američki predsednik Biden, ali je Volodimir Zelenski oštro reagovao na ove tvrdnje.
On je zatražio da Ukrajina bude dio istrage u Poljskoj, što je odmah odbijeno. Nakon toga, on je rekao da mu NATO mora predstaviti dokaze za tvrdnje da su rakete stigle iz Ukrajine, jer te tvrdnje u suprotnom ne mogu biti istinite.
Njegovu izjavu osporio je Biden, rekavši da puke riječi Zelenskog ne mogu biti dokaz. Ovim je ukrajinski predsjednik dobio samo još jednu „packu“ u nizu, koju vjerovatno nije očekivao, ali se stav SAD prema Ukrajini znatno promijenio prethodnih sedmica.
Prethodni „udarac“ za Zelenskog je stigao samo dan prije, kada su njegovi zapadni saveznici bez razmišljanja rekli da NATO neće aktivirati nuklearni član 5 prema Rusiji.
Istovremeno, i prije nego što je istraga sprovedena, Biden i Stoltenberg su rekli da ne postoje indicije da je Rusija namjerno izvršila napad na Poljsku, članicu NATO i Evropske unije (EU).
Umjesto toga, oni su pokušali da smire tenzije, rekavši da je raketa vjerovatno stigla sa teritorije Ukrajine, kao rezultat aktiviranja protivvazdušne odbrane.
Uz to, u američkim medijima pojavila se informacija da je neimenovani ukrajinski zvaničnik američkim partnerima priznao da je u pitanju ukrajinska raketa. Ipak, niko nije izašao u javnost sa ovim informacijama, ali je evidentno da je zapad učinio sve da umiri situaciju, dok je Ukrajina insistirala na potpuno suprotnoj opciji.
Neposredno prije incidenta u Poljskoj, kao bomba je odjeknula vijest da su se glavni ruski i američki špijuni tajno sastali u Ankari.
U pitanju su direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) William Burns i šef ruske obavještajne službe (SVR) Sergej Nariškin.
Ono što je izazvalo paniku u Kijevu je činjenica da je u pitanju tajni sastanak visokih obavještajaca, o kom niko nije bio obaviješten.
Američki zvaničnici poručili su da je glavna svrha susreta bilo prenošenje „poruke o posljedicama upotrebe nuklearnog oružja od strane Rusije“ i razgovor o slučajevima Amerikanaca koji su zatočeni u Rusiji.
Oni su naglasili da Burns „ne vodi pregovore bilo koje vrste“ i „ne razgovara o rješavanju rata u Ukrajini“. To je potvrdio i portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, koji je potvrdio da je došlo do izvjesne vrste pregovora, ali ne onih o kojima svi pričaju.
„Takvi pregovori su zaista održani. Inicirala ih je američka strana“, rekao je Peskov, ali je izbegao da otkrije predmet razgovora.
Međutim, sama činjenica da se Rusi i Amerikanci tajno sastaju bila je dovoljna da dodatno produbi sumnje Ukrajine.
Još jedan potez koji je umalo prošao „ispod žita“ je ukidanje dijela sankcija lideru Čečenije Ramzanu Kadirovu od strane Sjedinjenih Američkih Država.
Američko ministarstvo finansija dodalo je 15. septembra najviše ruske finansijske zvaničnike, čečenskog lidera Ramzana Kadirova i članove njegove porodice na listu sankcija. Na spisku su bile tri supruge Kadirova i tri njegove odrasle kćerke. Tada su takođe uvedene dodatne mjere čečenskom lideru, koji je pod sankcijama SAD od decembra 2017.