Ekonomija

Bh. poljoprivrednici: Šteta je 50% - Falit će krompira, paprike, pšenice..

Velika količina padavina, na jednom dijelu Bosne i Hercegovine, prouzrokovala je poplave, a drugom kasnu sjetvu. Ratari i voćari su u problemu. Nadaju se da im priroda više neće pokazivati zube, jer ako nastavi, prinos će biti upitan, a štete milionske.

FOTO: ILUSTRACIJA/UNSPLASH
FOTO: ILUSTRACIJA/UNSPLASH

Godina nije dobro počela ni za visočke ratare. Velike količine padavina, sprečavale su ih da sjetvu obave na vrijeme. Štete zbrajaju. Daleko od toga da su bezazlene.

“Šteta je, sigurno, 50%. Biljka, koja nije na vrijeme zasađena, ona već gubi na vremenu. Otprilike 20 dana, do mjesec dana kasni sjetva. Ima krompira koji još nije zasijan”, ispričao nam je Mirsad Dervišbegović iz Udruženja poljoprivrednika ‘Agro-vis’.

Ali, i tamo gdje jeste, problemi ne prestaju. Zbog visoke koncentracije vlage, dolazi do brojnih bolesti, zbog kojih se usjevi bore za opstanak. Posebno je, ugrožen, upravo krompir, mada ni druge poljoprivredne kulture ove pošasti nisu pošteđene.

“Upravo smo radili zaštitu krompira. Zbog visoke vlage, dolazi do pojave bolesti. Moramo ga zaštititi i to nekoliko puta”, dodao je Dervišbegović.

Pokušavaju ratari zaštiti i papriku. S obzirom na to da nije uspjela na otvorenom, možda će u plasteniku. No, ni to nije garancija.

“Ona će uspjeti, ali neće dovoljno. Gubitak je zagarantovan prije nego se zasadila. Pogotovo, recimo, roga. Da ne ostaje njiva prazna, u tome je stvar. Roga će kasniti lijepo i neće uspjeti sazriti ako ne bude jesen duga. Ako bude, onda će biti nešto”, rekao nam je Fadil Čelebić, poljoprivrednik iz mjesta Moštre.

Obilna kiša nije poštedila ni parcele pod pšenicom i ječmom. Da bi spasili što mogu, brojni ratari su primorani na presijavanje žitarica, što je uzrokovalo dodatne troškove.

“Livade je od prevelike vlage, napala neka uš, neka bolest, tako da su nam ostali nerazvijeni klasovi. Pokušaćemo nekako izrolati, možda budemo mogli nešto iskoristiti, da hajvan pojede. Ako Bog da, pokušaćemo ovdje zasijati silažni kukuruz”, govori nam Refik Alihodžić iz Udruženja poljoprivrednika ZDK.

Onaj koji je zasijan, sa zakašnjenjem, sigurno će dati i manji prinos, ako mu jesenji uslovi ne budu išli na ruku, prenosi N1

Prihvati notifikacije