“Jutros gostujući kod kolega na Federalnoj televiziji u jutarnjem programu „Dobro jutro,BiH!“ prije mene išao je prilog o netipičnim vremenskim prilikama i zakašnjelom snijegu ove zime u kontekstu turizma. Bilo je zanimljivo slušati i gledati prilog. Kad god je nešto neuobičajeno odmah se stavlja u kontekst „nikad prije nije bilo ovako“. Jeste snijeg zakasnio ove zime, jeste toplije nego uobičajeno, istina sve smo to najavili još krajem novembra ali je bilo i ekstremnijih godina kada je u pitanju zima.
Da ne dužim, neka Sarajevo bude primjer. Analizirajući broj dana sa snježnim pokrivačem maksimum je bio decembra 1969. godine sa ukupno 23 dana pod snijegom, a maksimum za januar desio se 2019. godine kada smo imali 27 dana pod snijegom u Sarajevu. Međutim, ove godine snijega nema pa je fokus na one druge ekstreme, odnosno godine bez snijega. Decembar sa najmanje dana sa snježnim pokrivačem desio se 2022. i 2020. godine kada nije bilo ni jednog dana sa snijegom, zatim 2015. godine samo 1 dan, potom 1972. godine 2 dana, a u prosjeku imamo 10 dana sa snježnim pokrivačem tokom decembra.
Januara je snježniji od decembra. U prosjeku imamo 11 dana sa formiranim snježnim pokrivačem, maksimum sam već pomenuo, tih 27 dana 2019. godine, a što se tiče minimuma on iznosi 4 dana, to se desilo 1989. godine, poslije toga imali smo 3 puta po 5 dana i to 1990., 1997. i 2014. godine.Zbog ovih podataka meni je bilo čudno sjediti u studiju i slušati podatke o tome da se nikad nije desilo ništa slično kao što proživljavamo početkom ove zime. Bilo je ekstrema i uz klimatske promjene biće ih još i više uz pojačan intenzitet.
Prvi korak jeste podići svijest o rizicima koje prijete našoj svakodnevici, odnosno onome što smo navikli da imamo u pogledu vremenskih prilika”, napisao je Krajinović.