Oni su objavili analizu odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je deblokirao Federaciju BiH i omogućio formiranje nove vlasti.
Iz DPC-a kažu kako su protekli mjeseci i sve što se dešavalo u tom periodu (prijetnje, novac, ministarske pozicije) jasan prikaz prljave političke u igre u kojoj su se našli međunarodni predstavnici u BiH na čelu sa Schmidtom.
Prije osvrta na Schmidtovu odluku od četvrtka, iz DPC-a su podsjetili na Schmidtovo namjetanje izmjena Izbornog zakona u izbornoj noći početkom oktobra prošle godine.
– Još u oktobru BiH je bila suočena s prijetnjom HDZ-a i Dragana Čovića da će blokirati postizborno formiranje vlade ukoliko se ne ispune zahtjevi stranke za daljom etnonacionalističkom transformacijom izbornog sistema, kažu iz DPC-a.
Poručuju kako je Schmidt 2. oktobra deblokirao Federaciju BiH od HDZ-a, ali ipak djelimično pristajući na HDZ-ove etnonacionalističke zahtjeve.
Smatraju kako Schmidt odlukom iz oktobra, uprkos svemu, nije postigao svoj konačni cilj. Ta oktobarska odluka je, kako kažu, napravila probleme Stranci demokratske akcije (SDA) ali je isto tako, nenamjerno, SDA-u omogućeno da blokira imenovanje nove Vlade Federacije BiH.
Govoreći o Schmidtovoj odluci od 27. aprila, iz DPC-a ističu da je visoki predstavnik napravio kombinaciju jednokratne intervencije koja je omogućila brzo formiranje vlasti, sa trajnom intervencijom u Ustav FBiH.
-Svojom jednokratnom intervencijom, Schmidt je suspendovao ustavom zagarantovano glasanje o imenovanju Vlade bošnjačkog potpredsjednika FBiH, člana SDA Refika Lende, kazali su.
Kada je riječ o trajnoj intervenciji vezanoj za proceduru formiranja vlasti u FBiH, DPC smatra kako takvom odlukom više zadovoljni mogu biti u HDZ-u nego u SDA.
Smatraju kako HDZ lako može dostići prag od 3/5 podrške u Klubu Hrvata što bi bilo dovoljno da se stavi veto na odluku o formiranju vlasti u FBiH.
SDA će to, smatraju u DPC-u, ipak teže postići s ozbirom na veći broj opozicionih stranaka sa kojima se oni suočavaju u odnosu na HDZ oko kojeg su okupljene manje-više sve bitne i relevantne stranke sa hrvatskim predznakom u BiH.
Ističu kako Schmidtove odluke defakto izražavaju “prohrvatsku i antibošnjačku etničku pristrasnost”.
Međunarodna zajednica je, prema njihovom mišljenju, na prijetnju blokadama HDZ-a reagovala smirivanjem, dok su na prijetnje blokadama SDA reagovali kud i kamo burnije.
Prijetnje blokadom od strane SDA riješene su na način da se predsjedniku FBiH iz reda bošnjačkog naroda Refiku Lendi (SDA) onemogući pravo veta na odluku o imenovanju Vlade FBiH.
DPC smatra kako će ovakve odluke produbiti etničku homogenizaciju što bi kasnije dovelo do defakto – a možda i dejure – podjele. Ističu kako zbog ovakvih odluka Zapad rizikuje jačanje i radikalizaciju bošnjačkog entonacionalizma, kao i nastavak kažnjavanja prodemokratskih građana naše zemlje.
Vraćajući se na Schmidtove izmjene Izbornog zakona od 2. oktobra, oni tvrde kako se tada Zapad po prvi put u poslijeratnoj eri snažno umiješao u politički sistem i napravio intervenciju koja nije utemeljena u bilo kojoj agendi demokratskih reformi.
Kada je riječ o podršci Evropske unije Schmidtovim intervencijama, iz DPC-a ističu da je ta njihova podrška zapravo ironična s obzirom da EU već duži niz godina insistira na tome kako BiH ne može ostvariti napredak na evropskom putu sve dok visoki predstavnik koristi svoje ovlasti.
DPC je, također, kritikovao i poziciju zvaničnog Berlina nakon 2. oktobra, kazavši da njihova reakcija ne postoji te da na taj način nastavljaju politiku Angele Merkel prema BiH.