U rezoluciji, koja nosi naziv “Pogodni za svrhu u novoj strateškoj eri”, Skupština je ponovo potvrdila stalnu podršku nacionalnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, Gruzije, Moldavije i Bosne i Hercegovine.
– Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je u svom govoru 21.novembra na 68. godišnjoj sesiji Parlamentarne skupštine NATO-a ponovo u kontekst neposredne ugroženosti od ruske agresije – vojne i nevojne – doveo Gruziju, Moldaviju i Bosnu i Hercegovinu. Njegovo apostrofiranje nije ostalo bez reakcije i Parlamentarna skupština je usvojila rezoluciju kojom se pozivaju članice da pojačaju podršku ovim partnerskim zemljama na bazi poštivanja državnog suvereniteta Ukrajine, Gruzije, Moldavije i Bosne i Hercegovine.
NATO ostaje posvećen ovim zemljama i ostavlja im otvorena vrata za integracije u punopravno članstvo. Podrška će se odnositi izgradnju kapaciteta integriteta i otpornosti u pravcu zadržavanja političke nezavisnosti ovih zemalja – kaže Nedžad Ahatović, vojni analitičar.
U razgovoru za Faktor on ističe da “ovim činom NATO podiže nivo saradnje sa Bosnom i Hercegovinom koja sada mora adekvatno da odgovori na to u političkom i vojnom smislu”.
– To znači da će bh. političari morati da otvore temu pristupanja BiH NATO-u koja će im teško pasti, jer je to proces koji neumitno vodi prvo ka izgradnji građanske i pravne države i napuštanju politika prijetnji dezintegracijom zemlje, ako taj dan ustanu na lijevu nogu. Još bolnije za njih je što će ih taj proces koštati sredstava koja će morati biti uložena u izgradnju pravne države i povećanje kapaciteta za strategijsko odvraćanje Oružanih snaga BiH. I to je obaveza bez obzira koliko to trajalo i ko od njih bude rukovodio nadležnim ministarstvima, agencijama za zaštitu zakonitosti i oružanim snagama u narednom periodu.
Moj im je prijateljski prijedlog da već sad u sklopu koalicionih pregovora uvjet za raspodjelu funkcija bude dogovor oko povećanja budžeta za OSBiH sa oko 300 na 550 miliona KM i da se u naredne četiri godine izdvoji po 250 miliona KM godišnje samo i isključivo za edukaciju, obuku, modernizaciju i opremanje OSBiH. Kada se jednom krene u tom pravcu, BiH će biti interesantna NATO-u, a ne samo da NATO bude nama na dispoziciji što kao što vidimo nije sporno. Time će veliki etno lideri u BiH na najbolji način pokazati ozbiljnost i napuštanje populističkih stajališta – poručuje Ahatović i zaključuje:
– Od lobističko diplomatskih bedastoća predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića i ucjena NATO-a u pravcu reinstitucije tzv. HRHB i Dodikovih snova o “nezavisnoj Srpskoj” nema ništa, jer je ovom rezolucijom stavljen praktično veto NATO zemalja na taj vid separatizma koji je uspoređen sa onim koji Rusija sprovodi u Ukrajini. Mađarska i Hrvatska mogu nastaviti i dalje da sa zapada, a Srbija i Rusija sa istoka da destabiliziraju BiH. Najveći domet će im biti da islamofobijom na prevaru dobiju neke ustupke baš kao što su Schmidta preveli žedna preko vode u vezi Izbornog zakona. Dalje od toga im neće biti dopušteno, bez obzira na lobiranje Hrvatske i Mađarske. Zato bi neko trebao reći Dodiku i Čoviću da od blefiranja sa secesijama i dešavanjem naroda, barikadama više nema ništa. No, oni na stranu, sve oči javnosti uprte su u stranke “Osmorke” koje žele da sa HDZ-om i SNSD-om trasiraju put BiH ka NATO-u. Ako budu na visini zadatka pametno će iskoristiti ovaj signal koji im je NATO dao.