Članovi Kluba za evropske integracije i sigurnosna pitanja (PSBiH) su temu migracija definisali kao strateški pravac djelovanja i jedna su od prvih delegacija koja je početkom 2019. godine posjetila sve prihvatne centre u Unsko-sanskom kantonu, a također su i jedni od inicijatora uspostavljanja privremenog prihvatnog centra na Lipi u cilju izvlačenja migranata iz centra grada kako bi se lokalno stanovništvo rasteretilo i olakšala životna svakodnevica.
“Danas je to jedna sasvim druga slika i priča iz Bihaća. Jezivo je bilo 2019. godine biti ispred BIRA-e i ući u taj privremeni prihvatni centar. Bilo je jako puno migranata unutar i ispred centra. Padala je kiša, migranti su bili pokriveni dekama, a unutra je isto tako bilo jako mnogo migranata, bilo je sukoba, droge i svega je bilo, a kada smo tad prošetali gradom nije bilo niti jednog građanina Bihaća. Ljudi su bili u strahu kada vode djecu u školu, šetaju ili planinare. Nakon inputa tadašnje Vlade USK-a mi smo inicirali da se ti migranti isele iz uže jezgre grada, gdje nije naseljeno i gdje nije urbano. Mislim da je Lipa idealno rješenje. Danas smo bili tamo i zaista sam ostala bez teksta i nisam imala šta da pitam” – kazala je Aida Baručija.
Branislavu Borenoviću kao čovjeku koji ima posebne emocije kada je Unsko-sanski kanton u pitanju jer je rođen u Sanskom Mostu, izuzetno je drago što se migrantska kriza stavila pod kontrolu i da to sada izgleda potpuno drugačije.
“Ovo je pokazatelj kako se sa koordinacijom i zajedničkim djelovanjem mogu veliki i složeni geopolitički izazovi rješavati na najbolji mogući način u interesu, prvenstveno lokalne zajednice, a zatim i cijele države. S te strane ono što smo vidjeli u prihvatnom centru Lipa i način kako je to urađeno u prethodnom periodu, građani i lokalno stanovništvo može biti mirno i sigurno da to nikada neće eskalirati na način kako je to bilo 2019. godine” – istakao je Borenović.
Pored migrantske krize razgovaralo se i o aktuelnom stanju u vezi nedavnih poplava u kontekstu podrške države s ciljem osiguranja sredstava za naknadu štete ali prije svega preventivnog djelovanja kako bi se u budućnosti štete od eventualnih poplava ublažile.
“Iskoristio sam priliku da prenesem nekoliko informacija vezano za poplave i sve ono što smo prošli u proteklih dvije sedmice, kako bih na neki način ukazao na činjenicu da u ovim majskim poplavama pored štete na objektima kao što je bilo slično u decembru prošle godine, imamo štetu na poljoprivrednim dobrima, da su neka poljoprivredna dobra, odnosno zasadi nepovratno uništeni jer je prošao rok za sjetvu i da će izostati poljoprivredni prinos za ovu godinu. I to je pored ove štete na objektima, jedan značajni dio štete koje su pretrpjeli naši sugrađani.
Također sam istakao da sva sredstva koja smo dobili mogu biti upotrebljena kao inicijalna sredstva za sanaciju šteta jer pored štete koju su pretrpjeli građani, velika šteta je nastala na infrastrukturi grada kao što su putevi, odvodni kanali, kanalizacione cijevi koje su začišćenje i svakako da ova inicijalna sredstva ne mogu biti dovoljna da pokriju štetu kod naših građana, a kamoli ovu štetu na infrastruktura. Smatram da će u konačnici biti potrebno dosta više sredstava, imamo obećanje i zastupnika koji su danas boravili ovdje da će se potruditi da iniciraju donošenje odluka u Parlamentarnoj skupštini BiH da se izdvoje dodatna sredstva, ali smo iskoristili priliku da govorimo o preventivnim mjerama jer je to ono što je najznačajnije u cijeloj ovoj priči. Moramo djelovati preventivno, graditi odbrambene nasipe, izdići ceste iznad nivoa korita rijeke Une kako bismo dijelimično ublažili moguće štete” – kazao je Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća.