Život

10 stvari koje morate znati o majmunskim boginjama

Virus majmunskih boginja potvrđen je danas u Srbiji. Prvi slučaj zaraze je muška osoba koja je stigla iz Njemačke, piše Blic.

FOTO: MICHAEL VARAKLAS, PETER BYRNE, SASHENKA GUTIERREZ, SHUTTERSTOCK / RINGIER
FOTO: MICHAEL VARAKLAS, PETER BYRNE, SASHENKA GUTIERREZ, SHUTTERSTOCK / RINGIER

Laboratorijska dijagnostika je sprovedena na Institutu za virusologiju, vakcine i serume “Torlak”. Kako se navodi, teritorijalno nadležni zavod za javno zdravlje izvršio je epidemiološko istraživanje slučaja i sprovedene su sve mjere evidencije, testiranja, prijavljivanja i kontrole daljeg širenja infekcije u skladu sa stručno metodološkim uputstvom.

Zabrinutost zbog širenja majmunskih boginja izrazila je i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). U vrijeme kada ulazimo u ljetnju sezonu -– sa okupljanjima, festivalima i izlascima, strahujem da se ubrzava prenos – rekao je ranije direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu – Hans Kluge.

Šira javnost u našim krajevima vjerovatno nikada prije nove pojave u poslednjim mjesecima nisu ni čuli za ovu bolest, ali je ona ipak već decenijama poznata epidemiolozima, mada se smatralo da je uglavnom ograničena na prostor Afrike.

Ovo je deset stvari koje morate da znate o majmunskim boginjama.

1. Šta i kako

Stručnjaci su objasnili da su majmunske boginje virus, odnosno virusna zoonoza, koji se sa životinja prenosi na ljude. Prvi put je otkrivena još 1958. godine kod majmuna, pa je otuda i došao sam naziv bolesti.

Majmunske boginje su isti član porodice kao i male boginje. Manje su zarazne od malih boginja i uzrokuju manje slučajeva teške bolesti. U ovu porodicu spadaju i velike boginje.

2. Odakle

Slučajevi su se do sada sporadično pojavljivali uglavnom u Centralnoj i Zapadnoj Africi, u tropskim krajevima, i to prvo kod glodara i primata. Prvi slučaj kod ljudi registrovan je 1970. kod deteta u Kongu i od tada su slučajevi bolesti većinom prijavljivani u ruralnim i prašumskim područjima Konga i Zapadne Afrike.

Prvi slučaj izvan Afrike prijavljen je 2003. godine u SAD.

Doktor Dejvid Hejman, profesor infektologije i vodeći savetnik Svetske zdravstvene organizacije (SZO), izjavio je ranije da se novo širenje majmunskih boginja u razvijenim zemljama može objasniti rizičnim seksualnim odnosima na dvije masovne rave žurke u Evropi.

On tvrdi da se širenje bolesti, koja je inače registrovana bila samo u Africi, objašnjava seksualnim odnosima između biseksualnih i gej muškaraca na rave žurkama u Španiji i Belgiji. Ranije se majmunske boginje nisu širile van Afrike, a prenosile su se sa životinja na ljude.

3. Simptomi

Postoje praktično dvije faze bolesti. U prvoj fazi, koja traje do pet dana, javljaju se groznica, jaka glavobolja, oticanje limfnih čvorova, bol u leđima i mišićima, malaksalost. U drugoj, koja se naziva erupcija, na koži se pojavljuju osipi, najčešće na licu i ekstremitetima. Osip se pretvara u plikove, koji kasnije prelaze u lezije i kraste. Broj lezija varira: od dvije-tri do nekoliko hiljada. Kraste se suše i otpadaju.

Period od infekcije do pojave prvih simptoma je od pet do 13 dana, ali može da bude čak i tri sedmice.

4. Terapija

Ne postoje ni specifična vakcina, ni terapija za liječenje majmunskih boginja. Ipak, istraživanja su pokazala da je vakcina protiv velikih i malih boginja u 85 odsto slučajeva efikasna u prevenciji te bolesti. Oni koji su rođeni pre 1978. u našem regionu su primili vakcinu protiv velikih boginja, dok su mlađe osobe potencijalno podložne ukoliko bi stupile u kontakt sa zaraženim. Liječenje podrazumeva samo ublažavanje simptoma kako bi se spriječile dugoročne posljedice. Pacijenti treba da uzimaju više tečnosti i hrane.

5. Prenošenje

Infekciju prenose zaražene životinje, ali je sada moguće i sa čovjeka na čovjeka. Konzumiranje mesa zaraženih životinja je, također, faktor rizika.

Među ljudima se prenosi u bliskom kontaktu, direktno od zaražene osobe ili predmeta koje je ona koristila. Prvenstveno se prenosi kapljičnim putem – poručuju iz SZO.

Španski i britanski stručnjaci, koji imaju najviše oboljelih, tvrde da se virus ne prenosi tako lako među ljudima.

Najvažnija prevencija je izbjegavanje kontakta za zaraženim osobama, kao i redovno pranje ruku.

6. Istorija

Prvi slučaj majmunskih boginja zabilježen je 7. maja ove godine u Velikoj Britaniji. Prvi pacijent putovao je u Nigeriju, gde se vjeruje da je inficiran, prije nego što se vratio u Englesku. I virus je krenuo da se širi svijetom. Slučajevi majmunskih boginja zabilježeni su u SAD, Kanadi, Australiji, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Španiji, Portugalu, Grčkoj, Švedskoj…

Ipak, ohrabruju podaci da za sada nije bilo težih slučajeva i da su svi posle 10-15 dana ozdravili.

7. Sojevi

Stručnjaci tvrde da je otkriveno više sojeva majmunskih groznica, ali da su dva glavna – kongo i zapadnoafrički soj. Kongo soj je teži oblik i ima stopu smrtnosti od deset odsto, dok je zapadnoafrički blaža varijanta, sa stopom smrtnosti od jedan odsto.

Slučajevi koji su registrovani prethodnih sedmica u Evropi pripadaju zapadnoafričkom soju.

8. Misterija

U upozorenju Agencije za zdravstvenu sigurnost Velike Britanije istaknuto je da su nedavni slučajevi bili pretežno među muškarcima koji su se identifikovali kao homoseksualci, biseksualci ili muškarci koji imaju seks s muškarcima, te im se savjetuje da budu svjesni toga, navodi Rojters.

I španska istraživanja su donijela slične rezultate. Oboljeli su uglavnom mlađi ljudi, u velikoj većini muškarci, a kod onih koji ne spadaju u grupu homoseksualaca, radi se o muškarcima koji su imali, kako je saopšteno, “seksualne usluge visokog rizika”.

9. Epidemije

Prvi slučaj van Afrike zabilježen je 2003. u SAD kada je od majmunske groznice obolela 81 osoba. Međutim, nije bilo smrtnih slučajeva. Tokom 2017. u Nigeriji je došlo do najvećeg širenja bolesti, imali su 172 zaraženih, od kojih su 75 odsto bili muškarci između 21 i 40 godina. A zašto je baš sada došlo do širenja van Afrike? Jedan od mogućih scenarija koji stoji iza porasta slučajeva je povećano putovanje kako se ukidaju ograničenja zbog kovida 19.

10. Trajanje

Fabijan Lenderc iz nemačkog instituta “Robert Koh” nazvao je ranije ove slučajeve vrstom epidemije, ali je ocijenio da ne bi trebalo da traje dugo. Slučajevi su izolovani, imamo konatkte praćenja i postoje lekovi i efikasne vakcine koje se mogu koristiti ako bude bilo potrebno – dodao je on.